Komentari Savjetovanje je završeno, više nije moguće komentirati.
Prijedlog Proračuna Grada Paga za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu
Poštovani građani,
pozivamo Vas da sudjelujete u otvorenom savjetovanju u donošenju Prijedloga Proračuna Grada Paga za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu.
Tema savjetovanja je: Donošenje Prijedloga Proračuna Grada Paga za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu.
Opis savjetovanja: Javno savjetovanje provodi se u cilju donošenja Prijedloga Proračuna Grada Paga za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu.
Molimo zainteresiranu javnosti da sudjeluju u donošenju Prijedloga Proračuna Grada Paga za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu, pod prijava/Vaš komentar.
Savjetovanje je otvoreno do: 14.12.2025.
Napomena: Nakon završetka savjetovanja objavit će se Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću, koje sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi.
Komentari (1)
11.12.2025 | Radivoj Pastorčić
PREDMET: Osvrt i primjedbe na Prijedlog Proračuna Grada Paga za 2026. godinu s projekcijama
Poštovani,
Uvidom u Prijedlog Proračuna Grada Paga za 2026. godinu, kao i Tekući plan za 2025., izražavam ozbiljnu zabrinutost zbog nerealnog planiranja, nedostatka istinske razvojne vizije te prebacivanja tereta upravljanja na leđa građana.
Usporedba izvršenja iz 2024. godine (cca 7,3 milijuna EUR) s planom za 2025. (18,4 milijuna EUR) i prijedlogom za 2026. (19,8 milijuna EUR) otkriva financijski avanturizam bez utemeljenja u realnosti. Posebno zabrinjava što se megalomanski plan za 2026. nastavlja na jednako nerealne temelje postavljene za 2025. godinu, stvarajući privid rasta koji ne postoji u realizaciji.
Ovim putem iznosim ključne primjedbe:
1. Prihodovna strana: Teret porezne reforme i rasprodaja imovine
Dramatičan rast proračuna nije rezultat gospodarskog uzleta, već se temelji na dva stupa koja direktno pogađaju građane ili smanjuju gradsku imovinu.
Prvo, vidljiv je ogroman skok prihoda od poreza (Konto 61) s 3,7 milijuna EUR (2024.) na 7,9 milijuna (2025.) i 8,3 milijuna (2026.). Ovo je izravna posljedica prošlogodišnje porezne reforme i povećanja poreza na dohodak, čime je teret punjenja proračuna prebačen direktno na prihode građana.
Drugo, proračun za 2025. godinu nerealno se oslanja na prodaju nefinancijske imovine (zemljišta) u iznosu od čak 3 milijuna eura, dok je u 2024. realizirano svega 154 tisuće eura. Ako se ta prodaja ne ostvari, a povijest nas uči da neće, u 2026. godinu ulazimo s minusom, a ne sa stabilnom bazom. Uz planirano povećanje komunalne naknade na 1,1 milijun eura, jasno je da građani plaćaju cijenu ovakvog planiranja.
2. Sanacija desetljetnog nemara umjesto strateškog razvoja kulturne baštine
Iako su u proračunu vidljiva planirana sredstva pomoći, zabrinjava ogroman udio vlastitih sredstava Grada koji se mora izdvojiti za sanaciju objekata dovedenih do ruba propasti zbog neodržavanja.
Konkretno, za projekt uređenja Magazina soli (A171102) planira se utrošiti gotovo 2,4 milijuna eura iz Općih prihoda Grada (novac poreznih obveznika). Slična je situacija i s Kulom Skrivanat, gdje Grad planira pokriti većinu troškova (295.000 EUR) iz vlastite blagajne.
Ovo nisu razvojni projekti stvaranja nove vrijednosti, već skupa "sanacija nemara". Godinama smo dozvoljavali da prokišnjavaju krovovi i propadaju Magazini kao kulturno povijesni spomenici bez da odgovornosti nadležnih, da bi sada građani morali plaćati milijunsku cijenu te nebrige. Istovremeno, u proračunu nema ni spomena o sanaciji Matasovićeve palače na glavnom trgu, što sugerira nastavak neodgovornog odnosa prema ključnim spomenicima.
3. Proračun kao talac "hladnog pogona"
Analiza rashoda otkriva strukturnu slabost proračuna. Samo na plaće zaposlenih (3,6 milijuna EUR) i materijalne rashode (4,9 milijuna EUR) odlazi 8,5 milijuna eura, što čini preko 43% ukupnog proračuna.
Kada se uđe u strukturu plaća, vidljivo je da gotovo 70% iznosa odlazi na Dječji vrtić i Javnu vatrogasnu postrojbu. To su fiksni troškovi koji se moraju platiti i ne mogu se rezati.
Opasnost ovakvog proračuna je jasna: ako se nerealno planirani prihodi (prodaja zemljišta, EU fondovi) ne ostvare, Grad neće moći smanjiti fiksne troškove vrtića i vatrogasaca. Jedino što će se moći rezati su održavanje grada, komunalni red i turistička infrastruktura, čime ćemo opet stagnirati.
4. Zanemarivanje turističke infrastrukture
S obzirom na to da je turizam osnovni generator gospodarstva Grada Paga, sredstva za turističku infrastrukturu su nedostatna. Dok se milijuni planiraju za sanaciju zgrada stradalih od nemara, ulaganja u uređenje plaža, šetnica i javnih površina u nesrazmjeru su s prihodima koje turizam donosi. Proračun se bavi preživljavanjem hladnog pogona, dok se "zlatna koka" grada održava na minimumu.
Zaključak
Ovakav prijedlog proračuna je neodrživ. Umjesto napuhavanja brojki kako bi se zadovoljila forma, tražim da se proračun svede u realne okvire, da se smanji pritisak na građane kroz davanja te da se fokus s pukog financiranja hladnog pogona prebaci na odgovorno upravljanje gradskom imovinom prije nego ona postane ruševina koju treba skupo sanirati.
PREDMET: Osvrt i primjedbe na Prijedlog Proračuna Grada Paga za 2026. godinu s projekcijama
Poštovani,
Uvidom u Prijedlog Proračuna Grada Paga za 2026. godinu, kao i Tekući plan za 2025., izražavam ozbiljnu zabrinutost zbog nerealnog planiranja, nedostatka istinske razvojne vizije te prebacivanja tereta upravljanja na leđa građana.
Usporedba izvršenja iz 2024. godine (cca 7,3 milijuna EUR) s planom za 2025. (18,4 milijuna EUR) i prijedlogom za 2026. (19,8 milijuna EUR) otkriva financijski avanturizam bez utemeljenja u realnosti. Posebno zabrinjava što se megalomanski plan za 2026. nastavlja na jednako nerealne temelje postavljene za 2025. godinu, stvarajući privid rasta koji ne postoji u realizaciji.
Ovim putem iznosim ključne primjedbe:
1. Prihodovna strana: Teret porezne reforme i rasprodaja imovine
Dramatičan rast proračuna nije rezultat gospodarskog uzleta, već se temelji na dva stupa koja direktno pogađaju građane ili smanjuju gradsku imovinu.
Prvo, vidljiv je ogroman skok prihoda od poreza (Konto 61) s 3,7 milijuna EUR (2024.) na 7,9 milijuna (2025.) i 8,3 milijuna (2026.). Ovo je izravna posljedica prošlogodišnje porezne reforme i povećanja poreza na dohodak, čime je teret punjenja proračuna prebačen direktno na prihode građana.
Drugo, proračun za 2025. godinu nerealno se oslanja na prodaju nefinancijske imovine (zemljišta) u iznosu od čak 3 milijuna eura, dok je u 2024. realizirano svega 154 tisuće eura. Ako se ta prodaja ne ostvari, a povijest nas uči da neće, u 2026. godinu ulazimo s minusom, a ne sa stabilnom bazom. Uz planirano povećanje komunalne naknade na 1,1 milijun eura, jasno je da građani plaćaju cijenu ovakvog planiranja.
2. Sanacija desetljetnog nemara umjesto strateškog razvoja kulturne baštine
Iako su u proračunu vidljiva planirana sredstva pomoći, zabrinjava ogroman udio vlastitih sredstava Grada koji se mora izdvojiti za sanaciju objekata dovedenih do ruba propasti zbog neodržavanja.
Konkretno, za projekt uređenja Magazina soli (A171102) planira se utrošiti gotovo 2,4 milijuna eura iz Općih prihoda Grada (novac poreznih obveznika). Slična je situacija i s Kulom Skrivanat, gdje Grad planira pokriti većinu troškova (295.000 EUR) iz vlastite blagajne.
Ovo nisu razvojni projekti stvaranja nove vrijednosti, već skupa "sanacija nemara". Godinama smo dozvoljavali da prokišnjavaju krovovi i propadaju Magazini kao kulturno povijesni spomenici bez da odgovornosti nadležnih, da bi sada građani morali plaćati milijunsku cijenu te nebrige. Istovremeno, u proračunu nema ni spomena o sanaciji Matasovićeve palače na glavnom trgu, što sugerira nastavak neodgovornog odnosa prema ključnim spomenicima.
3. Proračun kao talac "hladnog pogona"
Analiza rashoda otkriva strukturnu slabost proračuna. Samo na plaće zaposlenih (3,6 milijuna EUR) i materijalne rashode (4,9 milijuna EUR) odlazi 8,5 milijuna eura, što čini preko 43% ukupnog proračuna.
Kada se uđe u strukturu plaća, vidljivo je da gotovo 70% iznosa odlazi na Dječji vrtić i Javnu vatrogasnu postrojbu. To su fiksni troškovi koji se moraju platiti i ne mogu se rezati.
Opasnost ovakvog proračuna je jasna: ako se nerealno planirani prihodi (prodaja zemljišta, EU fondovi) ne ostvare, Grad neće moći smanjiti fiksne troškove vrtića i vatrogasaca. Jedino što će se moći rezati su održavanje grada, komunalni red i turistička infrastruktura, čime ćemo opet stagnirati.
4. Zanemarivanje turističke infrastrukture
S obzirom na to da je turizam osnovni generator gospodarstva Grada Paga, sredstva za turističku infrastrukturu su nedostatna. Dok se milijuni planiraju za sanaciju zgrada stradalih od nemara, ulaganja u uređenje plaža, šetnica i javnih površina u nesrazmjeru su s prihodima koje turizam donosi. Proračun se bavi preživljavanjem hladnog pogona, dok se "zlatna koka" grada održava na minimumu.
Zaključak
Ovakav prijedlog proračuna je neodrživ. Umjesto napuhavanja brojki kako bi se zadovoljila forma, tražim da se proračun svede u realne okvire, da se smanji pritisak na građane kroz davanja te da se fokus s pukog financiranja hladnog pogona prebaci na odgovorno upravljanje gradskom imovinom prije nego ona postane ruševina koju treba skupo sanirati.
Trajanje
14.11.2025 -
14.12.2025
