Komentari Savjetovanje je završeno, više nije moguće komentirati.
Odluka o izmjeni Odluke o porezima Grada Paga
Poštovani građani,
pozivamo Vas da sudjelujete u otvorenom savjetovanju u donošenju Odluke o izmjeni Odluke o porezima Grada Paga.
Tema savjetovanja je: Donošenje Odluke o izmjeni Odluke o porezima Grada Paga.
Opis savjetovanja: Javno savjetovanje provodi se u cilju donošenja Odluke o izmjeni Odluke o porezima Grada Paga.
Molimo zainteresiranu javnosti da sudjeluju u donošenju Odluke o izmjeni Odluke o porezima Grada Paga, pod prijava/Vaš komentar.
Savjetovanje je otvoreno do: 12.02.2025.
Napomena: Nakon završetka savjetovanja objavit će se Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću, koje sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi.
Komentari (7)
01.02.2025 | Samir Vujnović
Može li se napraviti nekakva vrsta kategorizacije apartmana na način da iznos paušalnog poreza ovisi o udaljenosti apartmana od mora. Apartmani koji su dalje od mora ne mogu se iznajmiti po istoj cijeni kao oni koji su bliže moru, pa mislim da samim time ni iznos paušalnog poreza ne bi trebao biti isti za sve u istom mjestu.
Može li se napraviti nekakva vrsta kategorizacije apartmana na način da iznos paušalnog poreza ovisi o udaljenosti apartmana od mora. Apartmani koji su dalje od mora ne mogu se iznajmiti po istoj cijeni kao oni koji su bliže moru, pa mislim da samim time ni iznos paušalnog poreza ne bi trebao biti isti za sve u istom mjestu.
01.02.2025 | Samir Vujnović
Postoji li mogućnost uvođenja termina privremenog prebivališta za osobe koji su vlasnici objekta koji se iznajmljuje, a borave tamo tijekom turističke sezone od lipanja do listopada.
Postoji li mogućnost uvođenja termina privremenog prebivališta za osobe koji su vlasnici objekta koji se iznajmljuje, a borave tamo tijekom turističke sezone od lipanja do listopada.
10.02.2025 | Vesna salkic
Visina poreza na nekretnine je nesrazmjerna u usporedbi sa drugim razvijenim sredinama u RH i ostalim sredinama u neposrednom okruženju, kao i blizini i udaljenosti od mora za prvu zonu, kako stoji u odlukama o porezima Grada Paga za naselje Šimuni koje je daleko od razvijene sredine. Cijelo naselje Šimuni svrstano je u I.kategoriju. U mom slučaju ne postoji pristupni put, rasvjeta niti ostala potrebna infastruktura, kao kod objekata koji su u blizini mora. Stoga je potrebno iznos paušalnog poreza prilagoditi uvjetima u naselju. Ne može cijelo naselje imati istu kategoriju. Porez na nekretnine u Opatiji iznosi 5EUR/m2, Dubrovnik 5EUR/m2, Split 1,99EUR/m2 itd, a u Šimunima 6,25 EUR7m2 gdje ne mogu ni po makadamu pristupiti kući bez da si automobile uništimo. Kako objašnjavate propisanu paušalnu naknadu?
Visina poreza na nekretnine je nesrazmjerna u usporedbi sa drugim razvijenim sredinama u RH i ostalim sredinama u neposrednom okruženju, kao i blizini i udaljenosti od mora za prvu zonu, kako stoji u odlukama o porezima Grada Paga za naselje Šimuni koje je daleko od razvijene sredine. Cijelo naselje Šimuni svrstano je u I.kategoriju. U mom slučaju ne postoji pristupni put, rasvjeta niti ostala potrebna infastruktura, kao kod objekata koji su u blizini mora. Stoga je potrebno iznos paušalnog poreza prilagoditi uvjetima u naselju. Ne može cijelo naselje imati istu kategoriju. Porez na nekretnine u Opatiji iznosi 5EUR/m2, Dubrovnik 5EUR/m2, Split 1,99EUR/m2 itd, a u Šimunima 6,25 EUR7m2 gdje ne mogu ni po makadamu pristupiti kući bez da si automobile uništimo. Kako objašnjavate propisanu paušalnu naknadu?
10.02.2025 | Ivo Jelic
Ja mislim da bi to trebalo biti u skladu s određenim standardom. Ako Dubrovnik cilja na 5 Eura, zašto bi Pag bio onda u gornjem rangu? Tu su svjetovi između turizma, lokacije, popularnosti, ponude i infrastrukture. Kategorizacija je pomalo upitna i prenosi prilično nepravedno ponašanje prema svim ljudima koji jednostavno ne zive na tom otoku. Neki određeni stupanj pravednosti u klasifikaciji bi trebao biti prisutan. Nažalost, to ovdje nije preneseno.
Ja mislim da bi to trebalo biti u skladu s određenim standardom. Ako Dubrovnik cilja na 5 Eura, zašto bi Pag bio onda u gornjem rangu? Tu su svjetovi između turizma, lokacije, popularnosti, ponude i infrastrukture. Kategorizacija je pomalo upitna i prenosi prilično nepravedno ponašanje prema svim ljudima koji jednostavno ne zive na tom otoku. Neki određeni stupanj pravednosti u klasifikaciji bi trebao biti prisutan. Nažalost, to ovdje nije preneseno.
11.02.2025 | I Burigo
Grad Pag naselje Vodice, proglašena I. zona, ulice bez nogostupa i nemogućnost nesmetanog kretanja vozila i pješaka i glavnom "dvosmjernom" i sporednim ulicama, prema gradu ne postoje nijedna klupica za odmor, otpadni koš, nema organiziranog javnog gradskog prijevoza iako je do prvih važnijih odredišta potrebno prijeći i 2 km pa do cca 6 km i više (dom zdravlja, pošta, stajalište međugradskih autobusa, općina, katastar, komunalno društvo, trgovački centar...). Put do plaža u Vodicama je bez postojećih staza za pješake odnosno kretanje je moguće uglavnom ulicama bez nogostupa te nastavno na to tzv. kozjim stazama i bez adekvatnih sigurnih pristupa navedenim plažama. Rasvjeta nije postavljena svugdje niti adekvatne jačine za sigurnost kretanja. Općenito prema svemu navedenom, standard i uvjeti boravka za sve pa tako i privatne osobe koje nekretninu koriste samo za povremeni odmor u dijelu Vodice nisu ni blizu uređene poput užeg dijela grada i centra Grada Paga iako svi plaćamo sve komunalne i dr. usluge cijelu kalendarsku godinu iako se mnoge nekretnine koriste mjesec dva u godini za odmor pa bi se i to trebalo uzeti u obzir u visini poreza jer i komunalna naknada je poveći doprinos gradu svake godine. Komunalna naknada ili porez?
Sam standard i uvjeti boravka na Pagu u odnosu na druge gradove Split, Dubrovnik...također je nemjerljiv, a predloženi porez je gotovo među najvišima u RH.
I također faktor koliko je nekretnina stara poput mnogih iz Vodica iz 1980-ih, u zadnjim parcelama u brdu i bez dodatnih sadržaja (bazeni...), veća udaljenost do mora, plaža, glavne ulice...također bi se trebali uzeti u obzir jer je nemjreljivo s vrijednošću novijih nekretnina, bliže moru, plaži ili gradu i sa dodatnim sadržajima čime nikako ne bi trebala biti izjednačena visina od 6,5 eura.
Grad Pag naselje Vodice, proglašena I. zona, ulice bez nogostupa i nemogućnost nesmetanog kretanja vozila i pješaka i glavnom "dvosmjernom" i sporednim ulicama, prema gradu ne postoje nijedna klupica za odmor, otpadni koš, nema organiziranog javnog gradskog prijevoza iako je do prvih važnijih odredišta potrebno prijeći i 2 km pa do cca 6 km i više (dom zdravlja, pošta, stajalište međugradskih autobusa, općina, katastar, komunalno društvo, trgovački centar...). Put do plaža u Vodicama je bez postojećih staza za pješake odnosno kretanje je moguće uglavnom ulicama bez nogostupa te nastavno na to tzv. kozjim stazama i bez adekvatnih sigurnih pristupa navedenim plažama. Rasvjeta nije postavljena svugdje niti adekvatne jačine za sigurnost kretanja. Općenito prema svemu navedenom, standard i uvjeti boravka za sve pa tako i privatne osobe koje nekretninu koriste samo za povremeni odmor u dijelu Vodice nisu ni blizu uređene poput užeg dijela grada i centra Grada Paga iako svi plaćamo sve komunalne i dr. usluge cijelu kalendarsku godinu iako se mnoge nekretnine koriste mjesec dva u godini za odmor pa bi se i to trebalo uzeti u obzir u visini poreza jer i komunalna naknada je poveći doprinos gradu svake godine. Komunalna naknada ili porez?
Sam standard i uvjeti boravka na Pagu u odnosu na druge gradove Split, Dubrovnik...također je nemjerljiv, a predloženi porez je gotovo među najvišima u RH.
I također faktor koliko je nekretnina stara poput mnogih iz Vodica iz 1980-ih, u zadnjim parcelama u brdu i bez dodatnih sadržaja (bazeni...), veća udaljenost do mora, plaža, glavne ulice...također bi se trebali uzeti u obzir jer je nemjreljivo s vrijednošću novijih nekretnina, bliže moru, plaži ili gradu i sa dodatnim sadržajima čime nikako ne bi trebala biti izjednačena visina od 6,5 eura.
11.02.2025 | Marko Donadić
Kako je Vlada RH to već navela, novi porez na nekretnine uveden je primarno radi rješavanja stambenog pitanja s kojim se pretežno susreće stanovništvo zaposleno u urbanim radnim sredinama gdje postoji manjak stambenih jedinica za dugoročni najam. S obzirom da područje Grada Paga ne spada u takvu sredinu u kojoj bi postojala ponuda dugoročnog zapošljavanja, zbog čega bi se ljudi ovdje dugoročno nastanili, već naprotiv postoji priljev sezonskih radnika koji se nastanjuju kratkoročno (u pravilu tijekom turističke sezone), nametanje takvog poreza ne bi bilo u funkciji svrhe zbog koje je uveden, već bi se moglo tumačiti kao puko punjenje proračuna, što prema navodima Vlade to ne bi smio biti slučaj. U obalnim gradovima poput Pule, Opatije, Splita ili Dubrovnika, u kojima se isprepliću turistička sezona i dugoročna zaposlenost brojnijeg stanovništva, za koje je potreban dugoročni najam stanova, namet ovim porezom ima smisla. Pa ipak, navedeni gradovi odlučili su zadržati dosadašnju stopu manju od maksimalne: Pula 5 eura, Opatija 5 eura, Dubrovnik 2-5 eura (zavisno o gradskim zonama), dok Split želi zadržati postojećih 2 eura po m2, kao i jedan Trogir. Zanimljivo što je do prije 2 godine to bio slučaj i s Pagom (2 eura po m2) koji se najednom povećao za 2,5 puta (za 250%), tj. na 5 eura po m2 s tendencijom penjanja na više. Naravno da Pag nije niti Opatija, niti Dubrovnik, niti Split ili Trogir pa ne vidimo razloga zašto bi Pag koji gotovo da nema nikakvu potražnju za dugoročnim najmom stanova (nema dugoročnog zapošljavanja) uveo veću stopu poreza od navedenih gradova u kojima bi uvođenje veće stope bilo primjerenije zbog manjka stanova u dugoročnom najmu, ali to ipak ne rade, dok bi Pagu bila primjerenija minimalna stopa od 0,6 eura/m2, ako ćemo gledati svrhu uvođenja tog poreza (u Pagu i okolici ne postoji potreba za dugoročnim najmom stanova). Ionako 80% prihoda od tog poreza ostaje gradovima i općinama, a ostatak od 20% se putem državnog proračuna ponovno redistribuira gradovima i općinama kako bi se ispravila fiskalna nejednakost među njima. Dakle, cjelokupan prihod u konačnici opet pripada gradovima i općinama. Tako da u slučaju Paga, što se tiče fiskalne stabilnosti, prijašnjih 2 eura po m2 bio bi sasvim pristojan priljev za proračun Grada. Ako je to dovoljno jednom Splitu ili Trogiru, zašto ne bi bilo dovoljno i Pagu? A domaće vlasnike nekretnina za odmor, od kojih je dio njih još uvijek Paškog podrijetla (imaju nekretnine na svojoj djedovini), to bi zaštitilo od prodaje nekretnine raznim preprodavačima i strancima kojima je u interesu samo zarada te jedva čekaju da se naši vlasnici nekretnina za odmor slome pod teretom sve većih davanja budući da sve to još jednom plaćamo u svojim matičnim mjestima boravka. Za razliku od preprodavača nekretnina, mi koji dolazimo u Pag već 50 i više godina, neki i na ognjišta svojih djedova, trudimo se i dalje obnavljati svoje kuće za odmor kako bi jednog dana možda i netko od naših potomaka ostao na svojoj djedovini te ovdje gradio svoju budućnost. Mnogi iznajmljujemo sobe i apartmane kako bismo poplaćali troškove držanja i održavanja nekretnine, uz plaćanje poreza na krevete (makar nam se taj dio nepošteno ne priznaje u odbitak kvadrature poreza za nekretnine, pravdajući se različitom vrstom zakona), čime također punimo proračun Grada Paga. Stoga se nadam da će u određivanju ove stope poreza na nekretnine ipak prevladati razum i odmjerenost umjesto prilike za punjenjem proračuna.
Kako je Vlada RH to već navela, novi porez na nekretnine uveden je primarno radi rješavanja stambenog pitanja s kojim se pretežno susreće stanovništvo zaposleno u urbanim radnim sredinama gdje postoji manjak stambenih jedinica za dugoročni najam. S obzirom da područje Grada Paga ne spada u takvu sredinu u kojoj bi postojala ponuda dugoročnog zapošljavanja, zbog čega bi se ljudi ovdje dugoročno nastanili, već naprotiv postoji priljev sezonskih radnika koji se nastanjuju kratkoročno (u pravilu tijekom turističke sezone), nametanje takvog poreza ne bi bilo u funkciji svrhe zbog koje je uveden, već bi se moglo tumačiti kao puko punjenje proračuna, što prema navodima Vlade to ne bi smio biti slučaj. U obalnim gradovima poput Pule, Opatije, Splita ili Dubrovnika, u kojima se isprepliću turistička sezona i dugoročna zaposlenost brojnijeg stanovništva, za koje je potreban dugoročni najam stanova, namet ovim porezom ima smisla. Pa ipak, navedeni gradovi odlučili su zadržati dosadašnju stopu manju od maksimalne: Pula 5 eura, Opatija 5 eura, Dubrovnik 2-5 eura (zavisno o gradskim zonama), dok Split želi zadržati postojećih 2 eura po m2, kao i jedan Trogir. Zanimljivo što je do prije 2 godine to bio slučaj i s Pagom (2 eura po m2) koji se najednom povećao za 2,5 puta (za 250%), tj. na 5 eura po m2 s tendencijom penjanja na više. Naravno da Pag nije niti Opatija, niti Dubrovnik, niti Split ili Trogir pa ne vidimo razloga zašto bi Pag koji gotovo da nema nikakvu potražnju za dugoročnim najmom stanova (nema dugoročnog zapošljavanja) uveo veću stopu poreza od navedenih gradova u kojima bi uvođenje veće stope bilo primjerenije zbog manjka stanova u dugoročnom najmu, ali to ipak ne rade, dok bi Pagu bila primjerenija minimalna stopa od 0,6 eura/m2, ako ćemo gledati svrhu uvođenja tog poreza (u Pagu i okolici ne postoji potreba za dugoročnim najmom stanova). Ionako 80% prihoda od tog poreza ostaje gradovima i općinama, a ostatak od 20% se putem državnog proračuna ponovno redistribuira gradovima i općinama kako bi se ispravila fiskalna nejednakost među njima. Dakle, cjelokupan prihod u konačnici opet pripada gradovima i općinama. Tako da u slučaju Paga, što se tiče fiskalne stabilnosti, prijašnjih 2 eura po m2 bio bi sasvim pristojan priljev za proračun Grada. Ako je to dovoljno jednom Splitu ili Trogiru, zašto ne bi bilo dovoljno i Pagu? A domaće vlasnike nekretnina za odmor, od kojih je dio njih još uvijek Paškog podrijetla (imaju nekretnine na svojoj djedovini), to bi zaštitilo od prodaje nekretnine raznim preprodavačima i strancima kojima je u interesu samo zarada te jedva čekaju da se naši vlasnici nekretnina za odmor slome pod teretom sve većih davanja budući da sve to još jednom plaćamo u svojim matičnim mjestima boravka. Za razliku od preprodavača nekretnina, mi koji dolazimo u Pag već 50 i više godina, neki i na ognjišta svojih djedova, trudimo se i dalje obnavljati svoje kuće za odmor kako bi jednog dana možda i netko od naših potomaka ostao na svojoj djedovini te ovdje gradio svoju budućnost. Mnogi iznajmljujemo sobe i apartmane kako bismo poplaćali troškove držanja i održavanja nekretnine, uz plaćanje poreza na krevete (makar nam se taj dio nepošteno ne priznaje u odbitak kvadrature poreza za nekretnine, pravdajući se različitom vrstom zakona), čime također punimo proračun Grada Paga. Stoga se nadam da će u određivanju ove stope poreza na nekretnine ipak prevladati razum i odmjerenost umjesto prilike za punjenjem proračuna.
12.02.2025 | Rođena Oštrić
Država želi destimulirati ljude da iznajmljuju svoje kuće i stanove turistima jer procjenjuje da je na tržištu previše iznajmljivača. Povećanjem poreznog tereta na kratkoročni najam vlast 'gura' građane da slobodne nekretnine iznajmljuju dugoročno.To je bila poanta uvođenja Poreza na nekretnine. Naravno, to nije svugdje moguće, a pogotovo ne u malim mjestima.
Grad Pag, naselje Košljun, poglašen I. zonom 6,25€/m2.
Košljun, lučica u prirodno zaklonjenoj uvali na južnoj strani otoka Paga, koja odiše jednostavnošću i prirodnošću, naselje bez društvenih sadržaja i nedovoljnom infrastukturom te nikakvom potražnjom za dugoročnim najmom.
Državna i lokalna vlast čini sve da male ljude koji se bave isključivo iznajmljivanjem za kratkoročni najam ( ne postoje uvjeti za dugoročan najam ) kao domačine onemoguće da pošteno rade i plate pravedan porez.
Grada Pag treba donijeti kriterije i kategorizirati nekretnine koje podliježu plaćanju
Poreza na nekretnine kao što su npr. : mjesto, ulica, način stjecanja nekretnine - gradnja, kupovina, nasljedstvo, vrsta nekretnine - obiteljska kuća, bungalov, apartman, kuća za odmor, vila, starost nekretnine - godina izgradnje, vrijednost nekretnine, dodatni sadržaj - bazen, kategorizacija objekta 2,3,4,5 zvijezdica.
Napravite prave, poštene zone i kategorije nekretnina te naplatite od 0,6 - 8 €/m2,
u međuvremenu donesite novu Odluku i vratite na 1,99 €/m2 uvećano za godišnju stopu inflacije.
Na postoji niti jedan razlog ili opravdanje ogromnog povećanja Poreza na nekretnine od
1,99 - 5,00 - prijedlog 6,25 €/m2 (povećanje od 314%).
Pošteno bi bilo da se prihod od Poreza na nekretnine kao i prihodi od Komunalnog doprinosa i Komunalne naknade vrate u naselja u kojima ste ih uprihodili na području Grada Paga pa tako i u Košljun. Prilikom donošenja Proračuna vratite taj prihod (80% : 20% u korist naselja) i donesite Odluku o izgradnji komunalne infrastrukture i komunalnog opremanja
tog naselja.
Što se tiče nas u „starom“ Košljunu mi i dalje imamo NC 808 makadam, oborinske vode (lokve) na NC i ispred kuća, samo 3 javne rasvjete, „slaba“ struja 205-210 V (kvare se kućanski uređaji), „brzi“ internet, neuređena plaža, nema šetnice, neuređen prostor parkinga za turiste i sl.
Država želi destimulirati ljude da iznajmljuju svoje kuće i stanove turistima jer procjenjuje da je na tržištu previše iznajmljivača. Povećanjem poreznog tereta na kratkoročni najam vlast 'gura' građane da slobodne nekretnine iznajmljuju dugoročno.To je bila poanta uvođenja Poreza na nekretnine. Naravno, to nije svugdje moguće, a pogotovo ne u malim mjestima.
Grad Pag, naselje Košljun, poglašen I. zonom 6,25€/m2.
Košljun, lučica u prirodno zaklonjenoj uvali na južnoj strani otoka Paga, koja odiše jednostavnošću i prirodnošću, naselje bez društvenih sadržaja i nedovoljnom infrastukturom te nikakvom potražnjom za dugoročnim najmom.
Državna i lokalna vlast čini sve da male ljude koji se bave isključivo iznajmljivanjem za kratkoročni najam ( ne postoje uvjeti za dugoročan najam ) kao domačine onemoguće da pošteno rade i plate pravedan porez.
Grada Pag treba donijeti kriterije i kategorizirati nekretnine koje podliježu plaćanju
Poreza na nekretnine kao što su npr. : mjesto, ulica, način stjecanja nekretnine - gradnja, kupovina, nasljedstvo, vrsta nekretnine - obiteljska kuća, bungalov, apartman, kuća za odmor, vila, starost nekretnine - godina izgradnje, vrijednost nekretnine, dodatni sadržaj - bazen, kategorizacija objekta 2,3,4,5 zvijezdica.
Napravite prave, poštene zone i kategorije nekretnina te naplatite od 0,6 - 8 €/m2,
u međuvremenu donesite novu Odluku i vratite na 1,99 €/m2 uvećano za godišnju stopu inflacije.
Na postoji niti jedan razlog ili opravdanje ogromnog povećanja Poreza na nekretnine od
1,99 - 5,00 - prijedlog 6,25 €/m2 (povećanje od 314%).
Pošteno bi bilo da se prihod od Poreza na nekretnine kao i prihodi od Komunalnog doprinosa i Komunalne naknade vrate u naselja u kojima ste ih uprihodili na području Grada Paga pa tako i u Košljun. Prilikom donošenja Proračuna vratite taj prihod (80% : 20% u korist naselja) i donesite Odluku o izgradnji komunalne infrastrukture i komunalnog opremanja
tog naselja.
Što se tiče nas u „starom“ Košljunu mi i dalje imamo NC 808 makadam, oborinske vode (lokve) na NC i ispred kuća, samo 3 javne rasvjete, „slaba“ struja 205-210 V (kvare se kućanski uređaji), „brzi“ internet, neuređena plaža, nema šetnice, neuređen prostor parkinga za turiste i sl.
Trajanje
13.01.2025 -
12.02.2025
