Komentari Savjetovanje je završeno, više nije moguće komentirati.
3. Izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sveti Filip i Jakov za razdoblje 2024. – 2028. godine
Poštovani građani,
pozivamo Vas da sudjelujete u otvorenom savjetovanju u donošenju 3. Izmjena i dopuna Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sveti Filip i Jakov za razdoblje 2024. – 2028. godine.
Tema savjetovanja je: Donošenje 3. Izmjena i dopuna Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sveti Filip i Jakov za razdoblje 2024. – 2028. godine.
Opis savjetovanja: Javno savjetovanje provodi se u svrhu donošenja 3. Izmjena i dopuna Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sveti Filip i Jakov za razdoblje 2024. – 2028. godine.
Molimo zainteresiranu javnosti da sudjeluju u donošenju 3. Izmjena i dopuna Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sveti Filip i Jakov za razdoblje 2024. – 2028. godine, upisivanjem svojih komentara na za to predviđeno mjesto pod Prijava/Vaš komentar.
Savjetovanje je otvoreno do: 18.12.2024.
Obrazloženje kraće provedbe savjetovanja: Radi nadolazeće sjednice Vijeća savjetovanje traje kraće od 30 dana.
Napomena: Nakon završetka savjetovanja objavit će se Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću, koje sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi.
Komentari (31)
15.12.2024 | Darko Bohm
Poštovani,
U 3. Izmjenama i dopunama upravljanja pomorskim dobrom na Području Općine Sv. Filip i Jakov u razdoblju od 2024. -2028. god., izostavili ste plažu Međine, čestica 161/1, koja je izuzetno pomorsko dobro s dugom tradicijom prirodne plaže ( Vještvo firme Ing. Expert, 10. 10. 2024.) u vrijednom krajoliku.
Tražim da se plaža Međine unese u sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama u Upravljanje pomorskim dobrom kao i u sve ostale Planove.
Također tražim da se uskladi praksa sa zakonskom terminologijom, te da se uvede nadohranjivanje a ne nasipavanje nedozvoljenim materijalom i to u stručno određenom obimu. Za Upravljanje pomorskim dobrom važno je i analiziranje, održavanje i čišćenje obale, mora i podmorja što nije navedeno, te saniranje ekološke štete.
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama je sustavno izostavljen, nije ni u Pravnom okviru - Ostali zakoni, ( samo je spomenut u komercijalne svrhe, u promjeni čl. 13., čl.39., st 4.)
Trazim da se ispravi izostavljanje pomorskog dobra Međine sukladno i traženju Inicijative za spas plaže Međine koja je prikupila 450 potpisa.
Lp,
Darko Bohm
Poštovani,
U 3. Izmjenama i dopunama upravljanja pomorskim dobrom na Području Općine Sv. Filip i Jakov u razdoblju od 2024. -2028. god., izostavili ste plažu Međine, čestica 161/1, koja je izuzetno pomorsko dobro s dugom tradicijom prirodne plaže ( Vještvo firme Ing. Expert, 10. 10. 2024.) u vrijednom krajoliku.
Tražim da se plaža Međine unese u sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama u Upravljanje pomorskim dobrom kao i u sve ostale Planove.
Također tražim da se uskladi praksa sa zakonskom terminologijom, te da se uvede nadohranjivanje a ne nasipavanje nedozvoljenim materijalom i to u stručno određenom obimu. Za Upravljanje pomorskim dobrom važno je i analiziranje, održavanje i čišćenje obale, mora i podmorja što nije navedeno, te saniranje ekološke štete.
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama je sustavno izostavljen, nije ni u Pravnom okviru - Ostali zakoni, ( samo je spomenut u komercijalne svrhe, u promjeni čl. 13., čl.39., st 4.)
Trazim da se ispravi izostavljanje pomorskog dobra Međine sukladno i traženju Inicijative za spas plaže Međine koja je prikupila 450 potpisa.
Lp,
Darko Bohm
15.12.2024 | Iva Bohm
Plaža Međine, čestica 161/1 izostavljena je iz plana o upravljanju pomorskim dobrom a predstavlja pomorsko dobro u vrijednom krajoliku i to prirodnu plažu - Vještvo firme Ing Expert.
Tražimo da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - 3. Izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sv. Filip i Jakov za razdoblje 2024-2028- sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji je u ovom Planu izostavljen osim u čl.39. st.4, promjena čl 13. vezano za komercijalne sadržaje.
Nedostaje primjena cjelovitog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, osobito u očuvanju pomorskog dobra, statusu i poslovima redovitog održavanja i čišćenja obale, mora i podmorja, količine i obima nadohranjovanja te rješavanja ekološke štete izazvane nasipavanjem neadekvatnim i zakonom nedozvoljenim materijalom.
To također nedostaje u Pravnom okviru ( vidi pod Ostali zakoni), gdje taj obvezatni Zakon nije ni naveden.
Tražimo da se ispravi netočan i manjkav prikaz pomorskog dobra u Sv. Filipu i Jakovu i da se u Upravljanje pomorskim dobrom unese ne samo plaža Međine na pomorskom dobru nego i njezina kategorija - prirodna plaža. Plaža Međine nije uređena, kako netočno navodi i urbanistički plan, niti je treba nasipavati - taj termin i tu praksu također treba izostaviti i uvesti samo kategorije sukladne Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama i to nakon stručnog mišljenja i PUO.
Izbaciti jedinu prirodnu plažu u Međinama koja je pomorsko dobro nosi katastrofalne posljedice za ekosustav, mještane i turizam te tražimo da se to hitno ispravi.
Inicijativa za spas plaže na Međinama prikupila je 450 potpisa koje je dostavila relevantnim institucijama.
lp,
Iva Bohm
Inicijativa za spas plaže na Međinama
Plaža Međine, čestica 161/1 izostavljena je iz plana o upravljanju pomorskim dobrom a predstavlja pomorsko dobro u vrijednom krajoliku i to prirodnu plažu - Vještvo firme Ing Expert.
Tražimo da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - 3. Izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sv. Filip i Jakov za razdoblje 2024-2028- sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji je u ovom Planu izostavljen osim u čl.39. st.4, promjena čl 13. vezano za komercijalne sadržaje.
Nedostaje primjena cjelovitog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, osobito u očuvanju pomorskog dobra, statusu i poslovima redovitog održavanja i čišćenja obale, mora i podmorja, količine i obima nadohranjovanja te rješavanja ekološke štete izazvane nasipavanjem neadekvatnim i zakonom nedozvoljenim materijalom.
To također nedostaje u Pravnom okviru ( vidi pod Ostali zakoni), gdje taj obvezatni Zakon nije ni naveden.
Tražimo da se ispravi netočan i manjkav prikaz pomorskog dobra u Sv. Filipu i Jakovu i da se u Upravljanje pomorskim dobrom unese ne samo plaža Međine na pomorskom dobru nego i njezina kategorija - prirodna plaža. Plaža Međine nije uređena, kako netočno navodi i urbanistički plan, niti je treba nasipavati - taj termin i tu praksu također treba izostaviti i uvesti samo kategorije sukladne Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama i to nakon stručnog mišljenja i PUO.
Izbaciti jedinu prirodnu plažu u Međinama koja je pomorsko dobro nosi katastrofalne posljedice za ekosustav, mještane i turizam te tražimo da se to hitno ispravi.
Inicijativa za spas plaže na Međinama prikupila je 450 potpisa koje je dostavila relevantnim institucijama.
lp,
Iva Bohm
Inicijativa za spas plaže na Međinama
16.12.2024 | Mara Baricic
Plaža Međine, čestica 161/1 izostavljena je iz plana o upravljanju pomorskim dobrom a predstavlja pomorsko dobro u vrijednom krajoliku i to prirodnu plažu - Vještvo firme Ing Expert.
Tražimo da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - 3. Izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sv. Filip i Jakov za razdoblje 2024-2028- sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji je u ovom Planu izostavljen osim u čl.39. st.4, promjena čl 13. vezano za komercijalne sadržaje.
Nedostaje primjena cjelovitog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, osobito u očuvanju pomorskog dobra, statusu i poslovima redovitog održavanja i čišćenja obale, mora i podmorja, količine i obima nadohranjovanja te rješavanja ekološke štete izazvane nasipavanjem neadekvatnim i zakonom nedozvoljenim materijalom.
To također nedostaje u Pravnom okviru ( vidi pod Ostali zakoni), gdje taj obvezatni Zakon nije ni naveden.
Tražimo da se ispravi netočan i manjkav prikaz pomorskog dobra u Sv. Filipu i Jakovu i da se u Upravljanje pomorskim dobrom unese ne samo plaža Međine na pomorskom dobru nego i njezina kategorija - prirodna plaža. Plaža Međine nije uređena, kako netočno navodi i urbanistički plan, niti je treba nasipavati - taj termin i tu praksu također treba izostaviti i uvesti samo kategorije sukladne Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama i to nakon stručnog mišljenja i PUO.
Izbaciti jedinu prirodnu plažu u Međinama koja je pomorsko dobro nosi katastrofalne posljedice za ekosustav, mještane i turizam te tražimo da se to hitno ispravi.
Inicijativa za spas plaže na Međinama prikupila je 450 potpisa koje je dostavila relevantnim institucijama.
Mara Baričić
Plaža Međine, čestica 161/1 izostavljena je iz plana o upravljanju pomorskim dobrom a predstavlja pomorsko dobro u vrijednom krajoliku i to prirodnu plažu - Vještvo firme Ing Expert.
Tražimo da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - 3. Izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sv. Filip i Jakov za razdoblje 2024-2028- sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji je u ovom Planu izostavljen osim u čl.39. st.4, promjena čl 13. vezano za komercijalne sadržaje.
Nedostaje primjena cjelovitog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, osobito u očuvanju pomorskog dobra, statusu i poslovima redovitog održavanja i čišćenja obale, mora i podmorja, količine i obima nadohranjovanja te rješavanja ekološke štete izazvane nasipavanjem neadekvatnim i zakonom nedozvoljenim materijalom.
To također nedostaje u Pravnom okviru ( vidi pod Ostali zakoni), gdje taj obvezatni Zakon nije ni naveden.
Tražimo da se ispravi netočan i manjkav prikaz pomorskog dobra u Sv. Filipu i Jakovu i da se u Upravljanje pomorskim dobrom unese ne samo plaža Međine na pomorskom dobru nego i njezina kategorija - prirodna plaža. Plaža Međine nije uređena, kako netočno navodi i urbanistički plan, niti je treba nasipavati - taj termin i tu praksu također treba izostaviti i uvesti samo kategorije sukladne Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama i to nakon stručnog mišljenja i PUO.
Izbaciti jedinu prirodnu plažu u Međinama koja je pomorsko dobro nosi katastrofalne posljedice za ekosustav, mještane i turizam te tražimo da se to hitno ispravi.
Inicijativa za spas plaže na Međinama prikupila je 450 potpisa koje je dostavila relevantnim institucijama.
Mara Baričić
16.12.2024 | Mara Baricic
Za plažu Croatia predlažem da se smanji broj koncesijskih odobrenja.(Plaža je premala za toliki broj sadržaja)Da se poštuje Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama za svaki sadržaj.Sadržaji su u potpunosti ugušili plažu i prostor za kupanje.
Brodove na motorni pogon ne podržavamo da se rentaju iz plaže, nego iz prostora predviđenog za brodove.( Sporska luka ili ...)
Predlažem da se morsko dno očisti od trktorskih guma ispunjenih betonom, koje su služile za ilegalni privez brodova s plaže Croatia i prirodne plaže Međine.
Da se također s tih plaža otklone plutače za ilegalne vezove.
Predlažem da na plaži Croatia pstavite 2 kante za razdvajanje otpada .(Za čišći okoliš).
Mara Baričić
Za plažu Croatia predlažem da se smanji broj koncesijskih odobrenja.(Plaža je premala za toliki broj sadržaja)Da se poštuje Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama za svaki sadržaj.Sadržaji su u potpunosti ugušili plažu i prostor za kupanje.
Brodove na motorni pogon ne podržavamo da se rentaju iz plaže, nego iz prostora predviđenog za brodove.( Sporska luka ili ...)
Predlažem da se morsko dno očisti od trktorskih guma ispunjenih betonom, koje su služile za ilegalni privez brodova s plaže Croatia i prirodne plaže Međine.
Da se također s tih plaža otklone plutače za ilegalne vezove.
Predlažem da na plaži Croatia pstavite 2 kante za razdvajanje otpada .(Za čišći okoliš).
Mara Baričić
16.12.2024 | Romana Penezic
Svake godine ljetujem u Sv. Filipu i Jakovu. Posljednjih godina užitak odmora mi kvare radovi u luci koja će, izgleda, postati ogroman servis za čarter kompanije. Izgubit će se ugođaj malog mista a dobiti bučan i zagađeni lučki pogon.
Gledala sam fotografije planiranih sadržaja od plaže ispod Banja do kraja Turnja. Po mom mišljenju previše je komercijalnih sadržaja i uopće mi se ne sviđaju one silne barake.
Nigdje na fotografijama i opisima promjena nema plaže u Međinama na kojoj se kupam. Čudno ili namjerno? Čula sam od susjeda da općina planira prenamjenu plaže u parkiralište za 100 vozila!? Da će se sve zatrpati i izbetonirati i šetnica će postati parkiralište??? Kao obala u Biogradu od Konzuma do tržnice!
Zakoni o pomorskom dobru izričito brane gradnju na plažama. To je sve potpuno protuzakonito! Ne postoji to ministarstvo ili uprava koja bi to dozvolila. Ne razumijem kako mještani to mirno gledaju, a misto im se pretvara u prljavi izbetonirani pogon.
Romana Penezić
Svake godine ljetujem u Sv. Filipu i Jakovu. Posljednjih godina užitak odmora mi kvare radovi u luci koja će, izgleda, postati ogroman servis za čarter kompanije. Izgubit će se ugođaj malog mista a dobiti bučan i zagađeni lučki pogon.
Gledala sam fotografije planiranih sadržaja od plaže ispod Banja do kraja Turnja. Po mom mišljenju previše je komercijalnih sadržaja i uopće mi se ne sviđaju one silne barake.
Nigdje na fotografijama i opisima promjena nema plaže u Međinama na kojoj se kupam. Čudno ili namjerno? Čula sam od susjeda da općina planira prenamjenu plaže u parkiralište za 100 vozila!? Da će se sve zatrpati i izbetonirati i šetnica će postati parkiralište??? Kao obala u Biogradu od Konzuma do tržnice!
Zakoni o pomorskom dobru izričito brane gradnju na plažama. To je sve potpuno protuzakonito! Ne postoji to ministarstvo ili uprava koja bi to dozvolila. Ne razumijem kako mještani to mirno gledaju, a misto im se pretvara u prljavi izbetonirani pogon.
Romana Penezić
16.12.2024 | Andrija Zelmanović
Tražim od Općine Sv. Filip i Jakov da se sukladno zakonu brine o dobru koje joj je dano na upravljanje i da to čini potpuno i zakonito kad je u pitanju naše pomorsko dobro uključujući i prirodnu plažu Međine i Kontov mol ( zaštićeno dobro) na čestici 161/1.; izostavili ste ta dobra.
Upravljanje pomorskim dobrom ni
niste razradili - morate nadopuniti adekvatno određenim održavanjem- kontroliranjem, čišćenjem i nadohranjivanjem i to sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama kojeg ste spomenuli u Planu upravljanja u samo vezano za komercijalne svrhe. Taj Zakon mora biti u cijelosti integriran. Također morate u Upravljanju pomorskim dobrom preuzeti odgovornost za štetu na plažama prouzročenu nasipavanjem neadekvatnim materijalom te se obavezati da ih više nećete nasipavati.
S poštovanjem,
Andrija Zelmanović
Tražim od Općine Sv. Filip i Jakov da se sukladno zakonu brine o dobru koje joj je dano na upravljanje i da to čini potpuno i zakonito kad je u pitanju naše pomorsko dobro uključujući i prirodnu plažu Međine i Kontov mol ( zaštićeno dobro) na čestici 161/1.; izostavili ste ta dobra.
Upravljanje pomorskim dobrom ni
niste razradili - morate nadopuniti adekvatno određenim održavanjem- kontroliranjem, čišćenjem i nadohranjivanjem i to sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama kojeg ste spomenuli u Planu upravljanja u samo vezano za komercijalne svrhe. Taj Zakon mora biti u cijelosti integriran. Također morate u Upravljanju pomorskim dobrom preuzeti odgovornost za štetu na plažama prouzročenu nasipavanjem neadekvatnim materijalom te se obavezati da ih više nećete nasipavati.
S poštovanjem,
Andrija Zelmanović
17.12.2024 | Krunoslav Pavić
Poštovani!
Ljetujem u sv Filip i Jakov 48 godina plaža Međine ili današnja ulica i plaža obala Kralja Tomislava bila je prirodna plaža, pomorsko dobro.!!!. Navodno da planirate još nasipavati i graditi parkiralište, to je nedopustivo i zakonom kažnjivo gradnja i nasipavanje pomorskog dobara, jedine plaže u sv Filip i Jakovu. Gradnjom marine u samom centru, uništili ste vizuru tog malog mirnog mjesta savršenog za odmor. Plaža do marine bit če direktno izložena otpadnim vodama iz marine (plaža i šetnica do marine Biograd).imate tolike apartmane na plaži Međine pa vas pitam gdje če se svi ti turisti i domaći ljudi kupati. Idemo u sv Filip i Jakov a nema plaže. Marina bude napravljena, ali parking na Međinama nebude jer vam zakon o pomorskom dobru i prirodnoj plaži neče to dozvoliti.
Krunoslav Pavić
Poštovani!
Ljetujem u sv Filip i Jakov 48 godina plaža Međine ili današnja ulica i plaža obala Kralja Tomislava bila je prirodna plaža, pomorsko dobro.!!!. Navodno da planirate još nasipavati i graditi parkiralište, to je nedopustivo i zakonom kažnjivo gradnja i nasipavanje pomorskog dobara, jedine plaže u sv Filip i Jakovu. Gradnjom marine u samom centru, uništili ste vizuru tog malog mirnog mjesta savršenog za odmor. Plaža do marine bit če direktno izložena otpadnim vodama iz marine (plaža i šetnica do marine Biograd).imate tolike apartmane na plaži Međine pa vas pitam gdje če se svi ti turisti i domaći ljudi kupati. Idemo u sv Filip i Jakov a nema plaže. Marina bude napravljena, ali parking na Međinama nebude jer vam zakon o pomorskom dobru i prirodnoj plaži neče to dozvoliti.
Krunoslav Pavić
17.12.2024 | Nenad Marasović
Poštovani,
ljetujem u Filip Jakovu i Turnju već par godina i tražim jedan apartman koji bih kupio. Bojim se promjena koje vidim i ne znam kako će to završiti, de ne bih požalio odluku o kupnji nekretnine. Gledao sam vaš prijedlog Plana i ovo se moje primjedbe: Jedno je Kotov mol, prekrasni stari mandrač u kulturno povijesnoj jezgri kojeg se ne smije nadograđivati i mijenjati mu namjenu i komercijalizirati ga. Drugo je plaža na Međinama koje uopće nema u vašem planu. Priča se okolo da se to sve planira izbetonirati kako bi plaža postala parkiralište kao u Biogradu. To je nedopustivo uništavanje pomorskog dobra. Kako gradnja na tom pomorskom dobru nije dozvoljena, trebalo bi, s obzirom da je i u vrijednom krajoliku, obavezno staviti u Upravljanje pomorskim dobrom i to bez ikakve komercijalizacije.
Pridružujem se Inicijativi za spas plaže Međine sa 450 potpisa.
Lijep pozdrav,
Nenad Marasović
Poštovani,
ljetujem u Filip Jakovu i Turnju već par godina i tražim jedan apartman koji bih kupio. Bojim se promjena koje vidim i ne znam kako će to završiti, de ne bih požalio odluku o kupnji nekretnine. Gledao sam vaš prijedlog Plana i ovo se moje primjedbe: Jedno je Kotov mol, prekrasni stari mandrač u kulturno povijesnoj jezgri kojeg se ne smije nadograđivati i mijenjati mu namjenu i komercijalizirati ga. Drugo je plaža na Međinama koje uopće nema u vašem planu. Priča se okolo da se to sve planira izbetonirati kako bi plaža postala parkiralište kao u Biogradu. To je nedopustivo uništavanje pomorskog dobra. Kako gradnja na tom pomorskom dobru nije dozvoljena, trebalo bi, s obzirom da je i u vrijednom krajoliku, obavezno staviti u Upravljanje pomorskim dobrom i to bez ikakve komercijalizacije.
Pridružujem se Inicijativi za spas plaže Međine sa 450 potpisa.
Lijep pozdrav,
Nenad Marasović
17.12.2024 | Milka Baričić
Poštovani!
Preci mog supruga već desetljećima žive od plodne zemlje i pomorskog dobra na području Općine Sv .Filip i Jakov, kao i korištenju javne plaže Međine koja je jedina preostala prirodnog tipa, unazad par godina ona se devastira takozvanim "nasipavanjem",a ne nadohranjivanjem kako bi po Zakonu trebalo.Nasipani kamen svake godine more odnese i narušava se ekosustav,a vidi se smanjenim brojem ježeva, rakova-čak pojavom nekih uvoznih novih vrsta, školjkama, sipama, i ostalim životinjskim i biljnim svijetom koji iz godine u godinu nestaje. Ovom Izmjenom Plana upravljanja pomorskim dobrom to će se dodatno uništiti. Vidljivo je i da u Planu plaža nije spomenuta, čime se ne zaštićuje nego se smatra građevinskim zemljištem te se na tom mjestu opravdava građenje predviđenog parkinga(122m x 22m) koji je dodatna betonizacija na već izgrađeno mjesto koje zelenila od Obale do Magistrale nema više u tragovima. Ono za Zonu Croatia se može izmjestiti na udaljenije mjesto a ne na samoj PRIRODNOJ PLAŽI MEĐINE(k.č.161/1).Nedopustivo je. Molim da se plaža Međine uvrsti u plan u Plan upravljanja pomorskim dobrom! Vidljiva je prenatrpanost sadržaja na samoj plaži kod L mula (10 BRODOVA, PEDALINE, NAJAM SUNCOBRANA,5 MONTAŽNIH OBJEKATA,4 KAFIĆA S TERASAMA) a već je započela gradnja lučice u Centru mjesta, što je već sad prekasno za reagirati, a uvelike diprinjelo tranzicijskom mjestu a ne mirnom mjestu za odmor, na kraju krajeva mjestu koje je selo, a ne grad i time nemože biti veliko pristanište!Molim Vas za sluh mještana i konkretne poteze u svrhu zaštite stanovnika i mjesta.
Lp,
Milka Baričić
Poštovani!
Preci mog supruga već desetljećima žive od plodne zemlje i pomorskog dobra na području Općine Sv .Filip i Jakov, kao i korištenju javne plaže Međine koja je jedina preostala prirodnog tipa, unazad par godina ona se devastira takozvanim "nasipavanjem",a ne nadohranjivanjem kako bi po Zakonu trebalo.Nasipani kamen svake godine more odnese i narušava se ekosustav,a vidi se smanjenim brojem ježeva, rakova-čak pojavom nekih uvoznih novih vrsta, školjkama, sipama, i ostalim životinjskim i biljnim svijetom koji iz godine u godinu nestaje. Ovom Izmjenom Plana upravljanja pomorskim dobrom to će se dodatno uništiti. Vidljivo je i da u Planu plaža nije spomenuta, čime se ne zaštićuje nego se smatra građevinskim zemljištem te se na tom mjestu opravdava građenje predviđenog parkinga(122m x 22m) koji je dodatna betonizacija na već izgrađeno mjesto koje zelenila od Obale do Magistrale nema više u tragovima. Ono za Zonu Croatia se može izmjestiti na udaljenije mjesto a ne na samoj PRIRODNOJ PLAŽI MEĐINE(k.č.161/1).Nedopustivo je. Molim da se plaža Međine uvrsti u plan u Plan upravljanja pomorskim dobrom! Vidljiva je prenatrpanost sadržaja na samoj plaži kod L mula (10 BRODOVA, PEDALINE, NAJAM SUNCOBRANA,5 MONTAŽNIH OBJEKATA,4 KAFIĆA S TERASAMA) a već je započela gradnja lučice u Centru mjesta, što je već sad prekasno za reagirati, a uvelike diprinjelo tranzicijskom mjestu a ne mirnom mjestu za odmor, na kraju krajeva mjestu koje je selo, a ne grad i time nemože biti veliko pristanište!Molim Vas za sluh mještana i konkretne poteze u svrhu zaštite stanovnika i mjesta.
Lp,
Milka Baričić
17.12.2024 | Krešimir Supek
Poštovani, plaža Međine, prirodna plaža od značaja za vrijedan krajolik, izostavljena je iz Plana upravljanja pomorskim dobrom Općine Sv. Filip i Jakov za razdoblje 2024.-2028. Predlažemo njezino uvrštavanje u Plan, uz jasno definiranje statusa kao prirodne plaže, sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.
Ključni nedostaci Plana uključuju:
• Izostavljanje obvezne primjene cjelovitog Zakona o pomorskom dobru, osobito u očuvanju prirodnog stanja, održavanju, čišćenju i sprječavanju ekološke štete.
• Netočno označavanje plaže Međine kao uređene, unatoč njezinoj prirodnoj kategoriji, uz problematične prakse poput nasipavanja neadekvatnim materijalom.
• Neispravan prikaz pomorskog dobra u pravnom okviru, gdje navedeni Zakon nije uključen.
Izbacivanje plaže Međine iz Plana uzrokovat će negativne posljedice za okoliš, lokalnu zajednicu i turizam. Inicijativa za spas plaže prikupila je 450 potpisa koji su dostavljeni nadležnim institucijama. Hitno tražimo ispravak ovih manjkavosti i uvrštenje plaže Međine u Plan kao prirodne plaže.
Poštovani, plaža Međine, prirodna plaža od značaja za vrijedan krajolik, izostavljena je iz Plana upravljanja pomorskim dobrom Općine Sv. Filip i Jakov za razdoblje 2024.-2028. Predlažemo njezino uvrštavanje u Plan, uz jasno definiranje statusa kao prirodne plaže, sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.
Ključni nedostaci Plana uključuju:
• Izostavljanje obvezne primjene cjelovitog Zakona o pomorskom dobru, osobito u očuvanju prirodnog stanja, održavanju, čišćenju i sprječavanju ekološke štete.
• Netočno označavanje plaže Međine kao uređene, unatoč njezinoj prirodnoj kategoriji, uz problematične prakse poput nasipavanja neadekvatnim materijalom.
• Neispravan prikaz pomorskog dobra u pravnom okviru, gdje navedeni Zakon nije uključen.
Izbacivanje plaže Međine iz Plana uzrokovat će negativne posljedice za okoliš, lokalnu zajednicu i turizam. Inicijativa za spas plaže prikupila je 450 potpisa koji su dostavljeni nadležnim institucijama. Hitno tražimo ispravak ovih manjkavosti i uvrštenje plaže Međine u Plan kao prirodne plaže.
17.12.2024 | Vlatka
Uništavanje prirodnih plaža predstavlja ozbiljan problem za ekosisteme, ali i za zajednice koje ovise o tim područjima. Evo nekoliko razloga zašto je važno zaštititi prirodne plaže:
1. Ekološka ravnoteža: Prirodne plaže pružaju stanište za mnoge vrste biljaka i životinja, uključujući ptice, kornjače i razne morske organizme. Uništavanje ovih područja ugrožava ove ekosisteme.
2. Erozija: Plaže djeluju kao prirodne barijere koje štite kopno od erozije i utjecaja mora. Krčenje plaža može dovesti do ozbiljnih posljedica za obalu, uključujući gubitak zemljišta i povećan rizik od poplava.
3. Biodiverzitet: Prirodne plaže često podržavaju visoku razinu biodiverziteta. Uništavanje ovih prostora može dovesti do smanjenja raznolikosti života, što dugoročno može imati negativne ekološke i ekonomske posljedice.
4. Turbosport i turizam: Mnoga područja plaža privlače turiste zbog svoje prirodne ljepote. Uništavanjem tih plaža smanjuje se i turistički potencijal tih područja, što može negativno utjecati na lokalnu ekonomiju.
5. Klimatske promjene: Prirodne plaže pomažu u apsorpciji ugljičnog dioksida i smanjuju učinke klimatskih promjena. Zaštita tih područja može pomoći u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Zaštita prirodnih plaža može se postići kroz jaču regulaciju i edukaciju, podršku održivom turizmu, izbjegavanje gradnje na osjetljivim područjima te očuvanje ekološke ravnoteže kroz odgovorno upravljanje obalnim područjima.
Uništavanje prirodnih plaža predstavlja ozbiljan problem za ekosisteme, ali i za zajednice koje ovise o tim područjima. Evo nekoliko razloga zašto je važno zaštititi prirodne plaže:
1. Ekološka ravnoteža: Prirodne plaže pružaju stanište za mnoge vrste biljaka i životinja, uključujući ptice, kornjače i razne morske organizme. Uništavanje ovih područja ugrožava ove ekosisteme.
2. Erozija: Plaže djeluju kao prirodne barijere koje štite kopno od erozije i utjecaja mora. Krčenje plaža može dovesti do ozbiljnih posljedica za obalu, uključujući gubitak zemljišta i povećan rizik od poplava.
3. Biodiverzitet: Prirodne plaže često podržavaju visoku razinu biodiverziteta. Uništavanje ovih prostora može dovesti do smanjenja raznolikosti života, što dugoročno može imati negativne ekološke i ekonomske posljedice.
4. Turbosport i turizam: Mnoga područja plaža privlače turiste zbog svoje prirodne ljepote. Uništavanjem tih plaža smanjuje se i turistički potencijal tih područja, što može negativno utjecati na lokalnu ekonomiju.
5. Klimatske promjene: Prirodne plaže pomažu u apsorpciji ugljičnog dioksida i smanjuju učinke klimatskih promjena. Zaštita tih područja može pomoći u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Zaštita prirodnih plaža može se postići kroz jaču regulaciju i edukaciju, podršku održivom turizmu, izbjegavanje gradnje na osjetljivim područjima te očuvanje ekološke ravnoteže kroz odgovorno upravljanje obalnim područjima.
17.12.2024 | Nikolina klisović
Poštovani,od kad znam za sebe plaža na Međinama je prirodna plaža i kao takva bila je pod minimalnim ljudskim utjecajem što joj je davalo posebnu ljepotu i atraktivnost. Tražim da se ista unese sukladno zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama u upravljanje pomorskim dobrom. Sve što je prirodno nastalo trebalo bi zaštititi a ne pretvoriti u nakaradu kako je krenulo prije par godina kad ste počeli nasipavati za parking. Zakon ne dozvoljava nikakvu gradnju na PRIRODNOJ PLAŽI pa tako ni parking koji bi unakazio i ovako malu šetnicu do Turnja.
Poštovani,od kad znam za sebe plaža na Međinama je prirodna plaža i kao takva bila je pod minimalnim ljudskim utjecajem što joj je davalo posebnu ljepotu i atraktivnost. Tražim da se ista unese sukladno zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama u upravljanje pomorskim dobrom. Sve što je prirodno nastalo trebalo bi zaštititi a ne pretvoriti u nakaradu kako je krenulo prije par godina kad ste počeli nasipavati za parking. Zakon ne dozvoljava nikakvu gradnju na PRIRODNOJ PLAŽI pa tako ni parking koji bi unakazio i ovako malu šetnicu do Turnja.
17.12.2024 | Hrvoje Hreljac
Molim nadležne da uvažene tražene izmjene, tvrtka Arheo prenese na nacrte svih prostornih planova.
Molim nadležne da uvažene tražene izmjene, tvrtka Arheo prenese na nacrte svih prostornih planova.
17.12.2024 | Vlasta Salopek Schallehn
Poštovani
Analizirajući dokumente iz 3. Izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sv. Filip i Jakov (razdoblje 2024-2028)
s užasom i konsternacijom konstatiramo da je prirodna plaža Međine (k.č. 161/1) izostavljena iz tog plana, a ona ne samo da je prirodna i kao takva potpuno neadekvatna za komercijalno iskorištavanje generalno, a posebno ne u onome obimu koji se iščituje iz daljnjih navoda (dodjeljivanje koncesija, broj vezova brodica na motorni pogon i drugo) unutar izmjena i dopuna tog istog plana, nego je treba za-štititi time što ju je shodno Zakonu o pomorskom dobru nužno redovito održavati - zakonski dozvoljenim materijalom nadohranjivati, čistiti te ukloniti već počinjenu štetu. Stoga inzistiramo da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - 3. izmjene i dopune tog plana na području Općine Sv. Filip i Jakov zabrazdoblje 2024-2028.
Drugo - tražimo da se anuliraju svi planovi i namjere u vezi s izgradnjom parkirališta na području šetnice i te iste plaže Međine. Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN/80/2013) članku 25, obalno područje potrebno je zaštiti, očuvati i spriješiti od neočišćenja, dočim se izgradnjom parkirališta isto upravo narušava. Drugim riječima, pili se zelena grana na kojoj to malo misto, nekoć tako lijepo i krcato opcijama i potencijalima za pravi, istinski i održivi razvoj, sjedi.. Ekosustav već sada pati što je vidljivo iz smanjene kvalitete morske vode, nestajanja vrsta iz podmorja. Zelenilo se sve više uništava, more onečišćuje. Temelj svakog turizma su čisti zrak i voda.
Uz dužno poštovanje
Vlasta Salopek Schallehn
Victor Schallehn
Poštovani
Analizirajući dokumente iz 3. Izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sv. Filip i Jakov (razdoblje 2024-2028)
s užasom i konsternacijom konstatiramo da je prirodna plaža Međine (k.č. 161/1) izostavljena iz tog plana, a ona ne samo da je prirodna i kao takva potpuno neadekvatna za komercijalno iskorištavanje generalno, a posebno ne u onome obimu koji se iščituje iz daljnjih navoda (dodjeljivanje koncesija, broj vezova brodica na motorni pogon i drugo) unutar izmjena i dopuna tog istog plana, nego je treba za-štititi time što ju je shodno Zakonu o pomorskom dobru nužno redovito održavati - zakonski dozvoljenim materijalom nadohranjivati, čistiti te ukloniti već počinjenu štetu. Stoga inzistiramo da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - 3. izmjene i dopune tog plana na području Općine Sv. Filip i Jakov zabrazdoblje 2024-2028.
Drugo - tražimo da se anuliraju svi planovi i namjere u vezi s izgradnjom parkirališta na području šetnice i te iste plaže Međine. Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN/80/2013) članku 25, obalno područje potrebno je zaštiti, očuvati i spriješiti od neočišćenja, dočim se izgradnjom parkirališta isto upravo narušava. Drugim riječima, pili se zelena grana na kojoj to malo misto, nekoć tako lijepo i krcato opcijama i potencijalima za pravi, istinski i održivi razvoj, sjedi.. Ekosustav već sada pati što je vidljivo iz smanjene kvalitete morske vode, nestajanja vrsta iz podmorja. Zelenilo se sve više uništava, more onečišćuje. Temelj svakog turizma su čisti zrak i voda.
Uz dužno poštovanje
Vlasta Salopek Schallehn
Victor Schallehn
17.12.2024 | Iva Bohm
Poštovani,
od rođenja sam u Sv. i Filip i Jakovu, nasljeđe moga oca je na području Međina, kuća i zemljište koje je nekada bilo obradivo zemljište, maslinik i vinograd koji je prenamjenjen u „Auto kamp“ Međine.
Živjeli smo od Auto kampa i zarade od turizma. To nam je bio jedini izvor prihoda. Mi domaći i naši tadašnji gosti su se kupali na prirodnoj plaži Međine .
Plaža Croatia nije postojala. Sadašnja plaža Croatia je nastala nasipavanjem , nakon otvorenja apartmanskog naselja Croatia oko 1985. godine. Prije nasipavanja obale tu se nije bilo moguće kupati jer je more dosezalo do ruba ceste. Sada se tu kupaju samo apartmanski gosti iz nekadašnjeg Croatia naselja. Mišljenja sam da je plaža Croatia prenatrpana sadržajima, raznim uslugama na malom prostoru. Ostaje malo prostora za sunčanje i kupanje.
Granica između plaže Međine i Croatia je postojala . To je bio mali L mul, kojeg ste uništili zadnjim nasipavanjem i dovozom ogromnih kamenja i ostalog glomaznog građevinskog materijala. Izgradili ste veliki mul, koji je nedovršen i opasan za korištenje.
Znači, plaža Međine se proteže od novonapravljenog nedovršenog mula (mali stari L mul zatrpan) do katastarske granice Turnja.
Nažalost negirate uopće postojanje plaže Međine, ona postoji i dalje . Imamo Vještvo firme Ing Expert od 10. 10. 2024. godine.
Tražim da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama i u sve ostale Planove te da se na njoj ne rade nikakvi građevinski zahvati.
Ukoliko želite nadohraniti plažu Međine , molim vas da poštujete Zakon i dohranite plažu propisanim adekvatnim materijalom, a ne kao do sada „tucanikom“ iz kamenoloma. O ekološkoj šteti koju ste već nanijeli, nije potrebno ni govoriti.
Ne želimo nikakvu gradnju ili parkiralište na istoj plaži, koje je ste planirali.
Lijepo vas molimo da plaža Međine ostane prirodna plaža , kakva je i danas, bez ikakvih radova i daljnje devastacije.
Mirjana Baričić
Poštovani,
od rođenja sam u Sv. i Filip i Jakovu, nasljeđe moga oca je na području Međina, kuća i zemljište koje je nekada bilo obradivo zemljište, maslinik i vinograd koji je prenamjenjen u „Auto kamp“ Međine.
Živjeli smo od Auto kampa i zarade od turizma. To nam je bio jedini izvor prihoda. Mi domaći i naši tadašnji gosti su se kupali na prirodnoj plaži Međine .
Plaža Croatia nije postojala. Sadašnja plaža Croatia je nastala nasipavanjem , nakon otvorenja apartmanskog naselja Croatia oko 1985. godine. Prije nasipavanja obale tu se nije bilo moguće kupati jer je more dosezalo do ruba ceste. Sada se tu kupaju samo apartmanski gosti iz nekadašnjeg Croatia naselja. Mišljenja sam da je plaža Croatia prenatrpana sadržajima, raznim uslugama na malom prostoru. Ostaje malo prostora za sunčanje i kupanje.
Granica između plaže Međine i Croatia je postojala . To je bio mali L mul, kojeg ste uništili zadnjim nasipavanjem i dovozom ogromnih kamenja i ostalog glomaznog građevinskog materijala. Izgradili ste veliki mul, koji je nedovršen i opasan za korištenje.
Znači, plaža Međine se proteže od novonapravljenog nedovršenog mula (mali stari L mul zatrpan) do katastarske granice Turnja.
Nažalost negirate uopće postojanje plaže Međine, ona postoji i dalje . Imamo Vještvo firme Ing Expert od 10. 10. 2024. godine.
Tražim da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama i u sve ostale Planove te da se na njoj ne rade nikakvi građevinski zahvati.
Ukoliko želite nadohraniti plažu Međine , molim vas da poštujete Zakon i dohranite plažu propisanim adekvatnim materijalom, a ne kao do sada „tucanikom“ iz kamenoloma. O ekološkoj šteti koju ste već nanijeli, nije potrebno ni govoriti.
Ne želimo nikakvu gradnju ili parkiralište na istoj plaži, koje je ste planirali.
Lijepo vas molimo da plaža Međine ostane prirodna plaža , kakva je i danas, bez ikakvih radova i daljnje devastacije.
Mirjana Baričić
17.12.2024 | BRANIMIR BARIČIĆ
Poštovani,
molim da se navedeni prijedlog plana ne usvoji iz više razloga.Planiranom izgradnjom parkinga će se uništiti plaža koja je i već načeta nadosipavanjem ne odgovarajućeg i ne prirodnog materijala za more a koji onda i indirektno zagađuje more.Obzirom na količinu plaža koje ima mjesto Sveti Filip i Jakov navedenim prijedlogom izgradnje parkinga će se umanjiti dostupnost plaža koje su ionako već deficitarne.Ovakvim načinom upravljanja i izgradnje postoji mogućnost da mjesto Sveti Filip i Jakov izgubi status malog i simpatičnog mjesta kakvog je imalo.Potrebno je očuvanje onog što je ostalo od plaže za dobrobiti cijelog mjesta!
S poštovanjem,
Branimir Baričić
Poštovani,
molim da se navedeni prijedlog plana ne usvoji iz više razloga.Planiranom izgradnjom parkinga će se uništiti plaža koja je i već načeta nadosipavanjem ne odgovarajućeg i ne prirodnog materijala za more a koji onda i indirektno zagađuje more.Obzirom na količinu plaža koje ima mjesto Sveti Filip i Jakov navedenim prijedlogom izgradnje parkinga će se umanjiti dostupnost plaža koje su ionako već deficitarne.Ovakvim načinom upravljanja i izgradnje postoji mogućnost da mjesto Sveti Filip i Jakov izgubi status malog i simpatičnog mjesta kakvog je imalo.Potrebno je očuvanje onog što je ostalo od plaže za dobrobiti cijelog mjesta!
S poštovanjem,
Branimir Baričić
17.12.2024 | Iva Rogić
Plaža Međine, čestica 161/1 izostavljena je iz plana o upravljanju pomorskim dobrom, a predstavlja pomorsko dobro u vrijednom krajoliku i to prirodnu plažu, prema Vještvu firme Ing Expert.
Tražim da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - 3. Izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sv. Filip i Jakov za razdoblje 2024-2028- sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji je u ovom Planu izostavljen osim u čl.39. st.4, promjena čl 13 vezano za komercijalne sadržaje. Nedostaje primjena cjelovitog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, osobito u očuvanju pomorskog dobra, statusu i poslovima redovitog održavanja i čišćenja obale, mora i podmorja, količine i obima nadohranjovanja te rješavanje ekološke štete izazvane nasipavanjem neadekvatnim i zakonom nedozvoljenim materijalom.
To također nedostaje u Pravnom okviru (vidi pod Ostali zakoni), gdje taj Zakon nije ni naveden.
Lp,
Iva Rogić
Plaža Međine, čestica 161/1 izostavljena je iz plana o upravljanju pomorskim dobrom, a predstavlja pomorsko dobro u vrijednom krajoliku i to prirodnu plažu, prema Vještvu firme Ing Expert.
Tražim da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - 3. Izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sv. Filip i Jakov za razdoblje 2024-2028- sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji je u ovom Planu izostavljen osim u čl.39. st.4, promjena čl 13 vezano za komercijalne sadržaje. Nedostaje primjena cjelovitog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, osobito u očuvanju pomorskog dobra, statusu i poslovima redovitog održavanja i čišćenja obale, mora i podmorja, količine i obima nadohranjovanja te rješavanje ekološke štete izazvane nasipavanjem neadekvatnim i zakonom nedozvoljenim materijalom.
To također nedostaje u Pravnom okviru (vidi pod Ostali zakoni), gdje taj Zakon nije ni naveden.
Lp,
Iva Rogić
17.12.2024 | Dario Rogić
Plaža Međine, čestica 161/1 izostavljena je iz plana o upravljanju pomorskim dobrom, a predstavlja pomorsko dobro u vrijednom krajoliku i to prirodnu plažu.
Tražim da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - 3. Izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sv. Filip i Jakov za razdoblje 2024-2028- sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji je u ovom Planu izostavljen osim u čl.39. st.4, promjena čl 13 vezano za komercijalne sadržaje. Nedostaje primjena cjelovitog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, osobito u očuvanju pomorskog dobra, statusu i poslovima redovitog održavanja i čišćenja obale, mora i podmorja, količine i obima nadohranjovanja te rješavanje ekološke štete izazvane nasipavanjem neadekvatnim i zakonom nedozvoljenim materijalom.
poz
Plaža Međine, čestica 161/1 izostavljena je iz plana o upravljanju pomorskim dobrom, a predstavlja pomorsko dobro u vrijednom krajoliku i to prirodnu plažu.
Tražim da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - 3. Izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sv. Filip i Jakov za razdoblje 2024-2028- sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji je u ovom Planu izostavljen osim u čl.39. st.4, promjena čl 13 vezano za komercijalne sadržaje. Nedostaje primjena cjelovitog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, osobito u očuvanju pomorskog dobra, statusu i poslovima redovitog održavanja i čišćenja obale, mora i podmorja, količine i obima nadohranjovanja te rješavanje ekološke štete izazvane nasipavanjem neadekvatnim i zakonom nedozvoljenim materijalom.
poz
17.12.2024 | Vesna Glavica-Svoboda
Ne slazemo se da se prirodna plaza na Medinama unistava i iskljucuje iz pomorskog dobra te da se na njoj izgradi parkiraliste.
Time bi se unistio turizam u tom dijelu, oduzela prirodna plaza svim dugogodisnjim ziteljima zagadio okolis i zrak u gusto naseljenom dijelu sv Filip Jakova i narusilo i unistio eko sustav u cijelosti.
Unistiti prirodnu plazu na Medinama koja je pomorsko dobro nosi KATASTROFALNE POSLJEDICE za ekosustav, mjestane i turizam….
Vesna Glavica-Svoboda
Ne slazemo se da se prirodna plaza na Medinama unistava i iskljucuje iz pomorskog dobra te da se na njoj izgradi parkiraliste.
Time bi se unistio turizam u tom dijelu, oduzela prirodna plaza svim dugogodisnjim ziteljima zagadio okolis i zrak u gusto naseljenom dijelu sv Filip Jakova i narusilo i unistio eko sustav u cijelosti.
Unistiti prirodnu plazu na Medinama koja je pomorsko dobro nosi KATASTROFALNE POSLJEDICE za ekosustav, mjestane i turizam….
Vesna Glavica-Svoboda
17.12.2024 | Žarko Šenjug
Poštovani,
Ljetujem u Svetom Filip i Jakovu od 1982. godine, sada već dugi niz godina s cijelom obitelji. Mjesto se mijenjlo, gradilo ali nikada se nije diralo pomorsko dobro, nikada nije bilo toliko uništavanja plaže, zelenih površina, mora, morske flore i faune i svega što ovo mjesto čini toliko posebnim i prekrasnim.
Tražimo da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - 3. Izmjene i dopune tog plana na području Općine Sveti Filip i Jakov za razdoblje 2024-2028. Zatim tražimo da se ponište svi planovi i namjere u s vezi izgradnje parkirališta na području šetnice i te iste plaže Međine, prema Zakonu o zaštiti okoliša NN/80/2013.
Užasno je tužno i jadno da se uopče o takvim stvarima treba raspravljati, jer nije na nama ljudima uništavati nego čuvati naše blago. Ako će se gledati samo ljudski interesi i zarada izgubit čemo ona najbitnije i najvrednije, prirodnu ljepotu koja je najdragocijenija od svega materijalnog.
S poštovanjem,
Obitelj Šenjug
Poštovani,
Ljetujem u Svetom Filip i Jakovu od 1982. godine, sada već dugi niz godina s cijelom obitelji. Mjesto se mijenjlo, gradilo ali nikada se nije diralo pomorsko dobro, nikada nije bilo toliko uništavanja plaže, zelenih površina, mora, morske flore i faune i svega što ovo mjesto čini toliko posebnim i prekrasnim.
Tražimo da se plaža Međine unese u Plan upravljanja pomorskim dobrom - 3. Izmjene i dopune tog plana na području Općine Sveti Filip i Jakov za razdoblje 2024-2028. Zatim tražimo da se ponište svi planovi i namjere u s vezi izgradnje parkirališta na području šetnice i te iste plaže Međine, prema Zakonu o zaštiti okoliša NN/80/2013.
Užasno je tužno i jadno da se uopče o takvim stvarima treba raspravljati, jer nije na nama ljudima uništavati nego čuvati naše blago. Ako će se gledati samo ljudski interesi i zarada izgubit čemo ona najbitnije i najvrednije, prirodnu ljepotu koja je najdragocijenija od svega materijalnog.
S poštovanjem,
Obitelj Šenjug
17.12.2024 | Bozena Baricic-Debelic
Postovani,
tražim od Općine Sv. Filip i Jakov da se sukladno zakonu brine o dobru koje joj je dano na upravljanje i da to čini potpuno i zakonito kad je u pitanju naše pomorsko dobro, uključujući i prirodnu plažu Međine i Kontov mol ( zaštićeno dobro) na čestici 161/1.;
Naime, plaza Medjine predstavlja prirodno dobro, ali je namjerno ( ili ne) izostavljena iz Plana o pomorskom dobru kako bi projekt " parkiralište na plazi" nesmetano sazivio.
Kao rodjena Filipjanka radujem se svakom napretku naseg " malog mista". Isto tako, usuđujem se vjerovati da inicijatori parkinga na plaži nemaju loše namjere, jednako kao ni oni koji su dozvolili megalomansku marinu koja će doslovno pojesti mjesto. Nažalost,
ponekad su dobre namjere poplocan put u pakao, u našem će slučaju ukoliko se nesto ne ucini put biti izbetoniran.
Lp
Postovani,
tražim od Općine Sv. Filip i Jakov da se sukladno zakonu brine o dobru koje joj je dano na upravljanje i da to čini potpuno i zakonito kad je u pitanju naše pomorsko dobro, uključujući i prirodnu plažu Međine i Kontov mol ( zaštićeno dobro) na čestici 161/1.;
Naime, plaza Medjine predstavlja prirodno dobro, ali je namjerno ( ili ne) izostavljena iz Plana o pomorskom dobru kako bi projekt " parkiralište na plazi" nesmetano sazivio.
Kao rodjena Filipjanka radujem se svakom napretku naseg " malog mista". Isto tako, usuđujem se vjerovati da inicijatori parkinga na plaži nemaju loše namjere, jednako kao ni oni koji su dozvolili megalomansku marinu koja će doslovno pojesti mjesto. Nažalost,
ponekad su dobre namjere poplocan put u pakao, u našem će slučaju ukoliko se nesto ne ucini put biti izbetoniran.
Lp
17.12.2024 | Emilija Galešić
Poštovani,
U Vašem planu;
-namjerno ili slučajno izostavljena je čestica 161/1 koja uključuje i Prirodnu plažu Međine i Kontovo ( zaštićeno kulturno dobro) trebala bi biti dio plana upravljanja pomorskim dobrom.(jer to i jest-Pomorsko dobro) a ne građevinsko zemljište.
-prestanite vršiti betonizaciju (beton ne proizvodi kisik) svi smo mi svjedoci nestajanja stabala i zelenih površina u ovom mistu
-prestanite komercijalizaciju svakog m2, plaže više nisu plaže nego izložba neukusa..
-prestanite sa nasipavanjima plaža (zakonom propisano dohranjivanje-nije ovo što vi radite) šteta koja se nanosi podmorju je prevelika.
-ne dirajte više Kontov mul(tuš je za pohvalu i rasvjeta i fiksna kanta za otpad)
Budite savjesni gospodari onog što Vam je dano na upravljanje jer samo jedan FilipJakov imamo.
Lp.
Poštovani,
U Vašem planu;
-namjerno ili slučajno izostavljena je čestica 161/1 koja uključuje i Prirodnu plažu Međine i Kontovo ( zaštićeno kulturno dobro) trebala bi biti dio plana upravljanja pomorskim dobrom.(jer to i jest-Pomorsko dobro) a ne građevinsko zemljište.
-prestanite vršiti betonizaciju (beton ne proizvodi kisik) svi smo mi svjedoci nestajanja stabala i zelenih površina u ovom mistu
-prestanite komercijalizaciju svakog m2, plaže više nisu plaže nego izložba neukusa..
-prestanite sa nasipavanjima plaža (zakonom propisano dohranjivanje-nije ovo što vi radite) šteta koja se nanosi podmorju je prevelika.
-ne dirajte više Kontov mul(tuš je za pohvalu i rasvjeta i fiksna kanta za otpad)
Budite savjesni gospodari onog što Vam je dano na upravljanje jer samo jedan FilipJakov imamo.
Lp.
18.12.2024 | Vesna Borelli
Na priloženoj fotografiji Plaža Croatia, označena je, crvenom bojom i brojem 7, 10 lokacija za "iznajmljivanje brodica na motorni pogon" od kojih je 8 između ulaza u Kontov mul i JK SvFJ, gdje ljeti pristaju i drugi mali brodovi, i mnogi i tijekom cijele godine. To će svakako stvoriti sukob s mnogim građanima naše općine i njihovim gostima. Štoviše, dubina mora ne bi bila dovoljna ni za većinu ovih brodica za iznajmljivanje.
Položaj koji ste dodijelili ovim stanicama tijekom posljednjih godina bio je optimalan, iako ne tako središnji kao što su imali između Velikog Mula i Mustafe.
Pritom nisu bile na putu kupalištu, kao što bi bile da se nalaze na ovoj poziciji.
Potrebno je više informacija kako bi se razumjelo hoće li sve te čamce (stare i nove) imati dovoljno prostora za privez, osim ako ne namjeravate koristiti površine koje nisu obuhvaćene ovim planom.
Na priloženoj fotografiji Plaža Croatia, označena je, crvenom bojom i brojem 7, 10 lokacija za "iznajmljivanje brodica na motorni pogon" od kojih je 8 između ulaza u Kontov mul i JK SvFJ, gdje ljeti pristaju i drugi mali brodovi, i mnogi i tijekom cijele godine. To će svakako stvoriti sukob s mnogim građanima naše općine i njihovim gostima. Štoviše, dubina mora ne bi bila dovoljna ni za većinu ovih brodica za iznajmljivanje.
Položaj koji ste dodijelili ovim stanicama tijekom posljednjih godina bio je optimalan, iako ne tako središnji kao što su imali između Velikog Mula i Mustafe.
Pritom nisu bile na putu kupalištu, kao što bi bile da se nalaze na ovoj poziciji.
Potrebno je više informacija kako bi se razumjelo hoće li sve te čamce (stare i nove) imati dovoljno prostora za privez, osim ako ne namjeravate koristiti površine koje nisu obuhvaćene ovim planom.
18.12.2024 | Antonija Eškinja
Poštovani,
Plan upravljanja pomorskim dobrom je puno širi pojam od izdavanja dozvola za određene komercijalne,koncesijske djelatnosti.
U potpunosti ste zanemarili aspekt zaštite i održavanja obale,mora i podmorja,spriječavanje devastacije pomorskog dobra, nasipavanja te uklanjanje posljedica nezakonitih postupaka.
1.Plaža Iza banja i plaža Croatia pretrpane su raznim planiranim sadržajima :
-ugostiteljski objekti s terasama,prikolice,montažni objekti
-lokacije za iznajmljivanje raznih komercijalno rekreacijskih sadržaja(suncobrani,ležaljke) i
drugih sredstava(pedaline,brodice na vesla,oprema za ronjenje i sl.)
-lokacije za iznajmljivanje brodica na motorni pogon ( čak 10 na plaži Croatia: 8 između Kontovog mula i
jedriličarskog kluba ,2 ispred Caroline)
Da bi domaći ljudi i turisti mogli kvalitetno provoditi vrijeme na plaži i šetnici potrebno je
smanjiti preoterećenost navedenim sadržajima.
2.Plaža Iza banja već je devastirana nasipavanjem neadekvatnim sadržajem -crnim pijeskom iz slatkovodne sredine što predstavlja ugrožavanje morskog života i onečišćenje mora.Situaciju dodatno pogoršava blizina luke tj. položaj gata koji je izašao iz prvotno planiranih gabarita i zatvara plažu u neku vrstu polubazena.Ova situacija predstavlja opasnost za zdravlje kupača.
Potrebno je ukloniti posljedice neadekvatnog nasipavanja koje je podložno zakonskom sankcioniranju,ali prvenstveno iz razloga očuvanja obale,mora,prirodne lipote,čistoće.
Potrebno je napraviti nadohranjivanje plaže Iza banja koje bi bilo kako ekološki tako i zakonski ispravno.
Isto tako trebalo bi očistiti skliske stepenice za ulaz u more i obnoviti rukohvate.
Čistoća plaže nije na nivou na kojem bi trebala biti.
Sve skupa izgleda kao stari,napušteni turistički resort .
Ima puno mjesta za poboljšanje.
Sa štovanjem
Antonija Eškinja -Udruga Glas Mora
Poštovani,
Plan upravljanja pomorskim dobrom je puno širi pojam od izdavanja dozvola za određene komercijalne,koncesijske djelatnosti.
U potpunosti ste zanemarili aspekt zaštite i održavanja obale,mora i podmorja,spriječavanje devastacije pomorskog dobra, nasipavanja te uklanjanje posljedica nezakonitih postupaka.
1.Plaža Iza banja i plaža Croatia pretrpane su raznim planiranim sadržajima :
-ugostiteljski objekti s terasama,prikolice,montažni objekti
-lokacije za iznajmljivanje raznih komercijalno rekreacijskih sadržaja(suncobrani,ležaljke) i
drugih sredstava(pedaline,brodice na vesla,oprema za ronjenje i sl.)
-lokacije za iznajmljivanje brodica na motorni pogon ( čak 10 na plaži Croatia: 8 između Kontovog mula i
jedriličarskog kluba ,2 ispred Caroline)
Da bi domaći ljudi i turisti mogli kvalitetno provoditi vrijeme na plaži i šetnici potrebno je
smanjiti preoterećenost navedenim sadržajima.
2.Plaža Iza banja već je devastirana nasipavanjem neadekvatnim sadržajem -crnim pijeskom iz slatkovodne sredine što predstavlja ugrožavanje morskog života i onečišćenje mora.Situaciju dodatno pogoršava blizina luke tj. položaj gata koji je izašao iz prvotno planiranih gabarita i zatvara plažu u neku vrstu polubazena.Ova situacija predstavlja opasnost za zdravlje kupača.
Potrebno je ukloniti posljedice neadekvatnog nasipavanja koje je podložno zakonskom sankcioniranju,ali prvenstveno iz razloga očuvanja obale,mora,prirodne lipote,čistoće.
Potrebno je napraviti nadohranjivanje plaže Iza banja koje bi bilo kako ekološki tako i zakonski ispravno.
Isto tako trebalo bi očistiti skliske stepenice za ulaz u more i obnoviti rukohvate.
Čistoća plaže nije na nivou na kojem bi trebala biti.
Sve skupa izgleda kao stari,napušteni turistički resort .
Ima puno mjesta za poboljšanje.
Sa štovanjem
Antonija Eškinja -Udruga Glas Mora
18.12.2024 | Antonija Eškinja
Poštovani,
ovim putem bih isto tako zatražila da katastarsku česticu br.161/10 koja ima status pomorskog dobra - u naravi staro istezalište za brodice (puzalica),ujedno i kulturno dobro - vratite u prvobitno stanje.
Isto vam je naloženo rješenjem Konzervatorskog zavoda u Zadru od 14.06.2023.
Hvala.
Antonija Eškinja - Udruga Glas Mora
Poštovani,
ovim putem bih isto tako zatražila da katastarsku česticu br.161/10 koja ima status pomorskog dobra - u naravi staro istezalište za brodice (puzalica),ujedno i kulturno dobro - vratite u prvobitno stanje.
Isto vam je naloženo rješenjem Konzervatorskog zavoda u Zadru od 14.06.2023.
Hvala.
Antonija Eškinja - Udruga Glas Mora
18.12.2024 | Lidija Supek
Plaža Međine izostavljena je iz 3. izmjena i dopuna Plana upravljanja pomorskim dobrom Općine Sv. Filip i Jakov za razdoblje 2024.-2028. Ukazujem na ovaj propust jer je plaža prirodna i kao takva potpuno neadekvatna za komercijalno iskorištavanje.
Tražimo hitno uvrštavanje plaže Međine u Plan kao zaštićene prirodne plaže, uz pridržavanje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Također, snažno se protivimo svim planovima vezanim uz izgradnju parkirališta na području šetnice i plaže Međine. Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN/80/2013, članak 25.), obalno područje potrebno je zaštititi, očuvati i spriječiti od daljnjeg onečišćenja. Izgradnja parkirališta značila bi trajno narušavanje okoliša, što se već osjeća kroz smanjenu kvalitetu morske vode, uništavanje podmorskog ekosustava te nestajanje biljnih i životinjskih vrsta koje su do nedavno živjele na tom području.
Dalle, ekosustav pati zbog neadekvatne skrbi, što ugrožava ne samo prirodnu ravnotežu, već i dugoročni održivi razvoj turizma, ključnog gospodarskog sektora ovog kraja.
Stoga, apeliramo na lokalne vlasti da:
- Unesu plažu Međine u Plan upravljanja pomorskim dobrom za razdoblje 2024.-2028., uz jasno definiranje njezinog statusa kao prirodne plaže.
- Odustanu od izgradnje parkirališta na području šetnice i plaže Međine, poštujući Zakon o zaštiti okoliša i potrebu očuvanja obalnog područja.
Plaža Međine nije samo dio krajolika, već i ključan resurs za lokalnu zajednicu i budućnost održivog turizma. Dopuštanje njezina uništavanja bilo bi "piljenje zelene grane" na kojoj ovo malo mjesto sjedi.
Inicijativa za spas plaže Međine, koja je već prikupila 450 potpisa, pokazuje koliko je ovo pitanje važno za lokalnu zajednicu. Vrijeme je da se poduzmu konkretni koraci u zaštiti ovog vrijednog prirodnog resursa i očuvanju okoliša za buduće generacije.
Plaža Međine izostavljena je iz 3. izmjena i dopuna Plana upravljanja pomorskim dobrom Općine Sv. Filip i Jakov za razdoblje 2024.-2028. Ukazujem na ovaj propust jer je plaža prirodna i kao takva potpuno neadekvatna za komercijalno iskorištavanje.
Tražimo hitno uvrštavanje plaže Međine u Plan kao zaštićene prirodne plaže, uz pridržavanje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Također, snažno se protivimo svim planovima vezanim uz izgradnju parkirališta na području šetnice i plaže Međine. Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN/80/2013, članak 25.), obalno područje potrebno je zaštititi, očuvati i spriječiti od daljnjeg onečišćenja. Izgradnja parkirališta značila bi trajno narušavanje okoliša, što se već osjeća kroz smanjenu kvalitetu morske vode, uništavanje podmorskog ekosustava te nestajanje biljnih i životinjskih vrsta koje su do nedavno živjele na tom području.
Dalle, ekosustav pati zbog neadekvatne skrbi, što ugrožava ne samo prirodnu ravnotežu, već i dugoročni održivi razvoj turizma, ključnog gospodarskog sektora ovog kraja.
Stoga, apeliramo na lokalne vlasti da:
- Unesu plažu Međine u Plan upravljanja pomorskim dobrom za razdoblje 2024.-2028., uz jasno definiranje njezinog statusa kao prirodne plaže.
- Odustanu od izgradnje parkirališta na području šetnice i plaže Međine, poštujući Zakon o zaštiti okoliša i potrebu očuvanja obalnog područja.
Plaža Međine nije samo dio krajolika, već i ključan resurs za lokalnu zajednicu i budućnost održivog turizma. Dopuštanje njezina uništavanja bilo bi "piljenje zelene grane" na kojoj ovo malo mjesto sjedi.
Inicijativa za spas plaže Međine, koja je već prikupila 450 potpisa, pokazuje koliko je ovo pitanje važno za lokalnu zajednicu. Vrijeme je da se poduzmu konkretni koraci u zaštiti ovog vrijednog prirodnog resursa i očuvanju okoliša za buduće generacije.
18.12.2024 | Tihomir Dokonal
U predloženim Izmjenama i dopunama Plana upravljanja pomorskim dobrom za Općinu Sveti Filip i Jakov 2024 – 2028 fokus je na planu izdavanja dozvola na pomorskom dobru. Svih pet ostalih točaka – planirane aktivnosti, izvori financiranja za realizaciju aktivnosti, plan održavanja pomorskog dobra u općoj upotrebi, plan gradnje na pomorskom dobru građevina koje ostaju u općoj pomorskog dobra u upotrebi i plan nadzora ovlaštenika dozvola na pomorskom dobru – koje bi trebale biti obvezan sadržaj Plana o upravljanju pomorskim dobrom prema Pravilniku o sadržaju Plana o upravljanju pomorskim dobrom (članak 2) su u izvornom dokumentu navedene vrlo šturo – praktično je općenito prepisano ono što se navodi u spomenutom Pravilniku bez ikakvih detaljnih objašnjenja,
U Planu upravljanja pomorskim dobrom trebalo bi navesti planirane aktivnosti na pomorskom dobru i prioritete njihove realizacije, uključujući tko je zadužen za sakupljanje i odvoz smeća s područja plaža i dijela obale koja nisu u režimu koncesije tijekom sezone, a zimi za povremeno čišćenje i odvoz krupnog otpada.
Uvrstite aktivnosti poput čišćenje i održavanje obale mora i podmorja, sadnje i održavanja zelenila, postavljanje zaštitnih brana za kupaće na uređenim plažama, postavljanje urbane opreme (spremnici za odvojeno prikupljane otpada, klupe i sl.), postavljanje dodatnih plažnih sadržaja (kabine za presvlačenje, vježbališta, info ploče i sl.)
Na plaži Croatia, na primjer, predviđeno je čak pet dozvola za montažne objekte namijenjene trgovini i ugostiteljstvu,a plaža ima samo jedan (kontejner) WC (toalet), što jej svakako premalo za toliki broj ugostiteljskih objekata.
Također, premalo je koševa za smeće, a poželjno bi bilo postaviti i spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, kao što je spomenuto.
U plan gradnje na uređenim plažama uvrstiti rampe za invalide i održavanje mulića i pristaništa, održavanje šetnica te prioritetnu sanaciju uslijed vremenskih i sličnih nepogoda. S obzirom na klimatske promjene s kojima smo suočeni lokalna samouprava trebala bi voditi računa o potencijalnim rizicima vrmenskih nepogoda i klimatskih promjena.
U planu bi trebalo navesti i iznose troškova za planirane aktivnosti održavanja, tim više što se povećava broj koncesija, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenje pomorskog dobra.
U predloženim Izmjenama i dopunama Plana upravljanja pomorskim dobrom za Općinu Sveti Filip i Jakov 2024 – 2028 fokus je na planu izdavanja dozvola na pomorskom dobru. Svih pet ostalih točaka – planirane aktivnosti, izvori financiranja za realizaciju aktivnosti, plan održavanja pomorskog dobra u općoj upotrebi, plan gradnje na pomorskom dobru građevina koje ostaju u općoj pomorskog dobra u upotrebi i plan nadzora ovlaštenika dozvola na pomorskom dobru – koje bi trebale biti obvezan sadržaj Plana o upravljanju pomorskim dobrom prema Pravilniku o sadržaju Plana o upravljanju pomorskim dobrom (članak 2) su u izvornom dokumentu navedene vrlo šturo – praktično je općenito prepisano ono što se navodi u spomenutom Pravilniku bez ikakvih detaljnih objašnjenja,
U Planu upravljanja pomorskim dobrom trebalo bi navesti planirane aktivnosti na pomorskom dobru i prioritete njihove realizacije, uključujući tko je zadužen za sakupljanje i odvoz smeća s područja plaža i dijela obale koja nisu u režimu koncesije tijekom sezone, a zimi za povremeno čišćenje i odvoz krupnog otpada.
Uvrstite aktivnosti poput čišćenje i održavanje obale mora i podmorja, sadnje i održavanja zelenila, postavljanje zaštitnih brana za kupaće na uređenim plažama, postavljanje urbane opreme (spremnici za odvojeno prikupljane otpada, klupe i sl.), postavljanje dodatnih plažnih sadržaja (kabine za presvlačenje, vježbališta, info ploče i sl.)
Na plaži Croatia, na primjer, predviđeno je čak pet dozvola za montažne objekte namijenjene trgovini i ugostiteljstvu,a plaža ima samo jedan (kontejner) WC (toalet), što jej svakako premalo za toliki broj ugostiteljskih objekata.
Također, premalo je koševa za smeće, a poželjno bi bilo postaviti i spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, kao što je spomenuto.
U plan gradnje na uređenim plažama uvrstiti rampe za invalide i održavanje mulića i pristaništa, održavanje šetnica te prioritetnu sanaciju uslijed vremenskih i sličnih nepogoda. S obzirom na klimatske promjene s kojima smo suočeni lokalna samouprava trebala bi voditi računa o potencijalnim rizicima vrmenskih nepogoda i klimatskih promjena.
U planu bi trebalo navesti i iznose troškova za planirane aktivnosti održavanja, tim više što se povećava broj koncesija, a sredstva ostvarena su namjenska sredstva te se moraju uložiti u daljnje unaprijeđenje pomorskog dobra.
18.12.2024 | Tihomir Dokonal
U Izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom za Općinu Sveti Filip i Jakov 2024 – 2028, pogotovo s aspekta održavanja, uvrstiti plažu Međine, prirodnu plažu koja se prostire od plaže Croatia prema Turnju (Prirodna morska plaža jest plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja, infrastrukturno je neopremljena, potpuno očuvanih prirodnih obilježja čiji kopneni dio obuhvaća prostor prirodnog materijala - kamena, pijeska, šljunka, njihove kombinacije i sl., Zakon o pomorskom dobru, članak 78, stavak 1), i uz koju vodi šetnica do Turnja. U plan održavanja pomorskog dobra održavanje plaže i šetnice, zaštitu od nasipavanja mora i gradnje ikakvih objekata na prirodnoj plaži. Navesti troškove i izvore planiranih aktivnosti.
Zaštita plaže Međine je u skladu sa Strategijom razvoja održivog turizma.
More i priroda (prirodni resursi) temeljni su motivi dolaska turista u Hrvatsku, no zbog intenzivne turističke aktivnosti i neprimjerene turističke infrastrukture, prirodni resursi su ugroženi.
Dvosmjeran je i odnos turizma i klimatskih promjena – turizam negativno utječe na klimatske promjene, osobito putem ugljikova otiska prometa, a ujedno klimatske promjene suštinski mijenjaju destinacije.
Opterećenja koja proizlaze iz turizma mogu rezultirati smanjenjem kvalitete sastavnica okoliša, kao i nastavkom neželjenih klimatskih promjena, što posljedično može dovesti do smanjene atraktivnosti Hrvatske (Svetog Filipa i Jakova) kao turističke destinacije. Stoga je razvoj turizma nužno usmjeriti prema okolišnoj i resursnoj održivosti te smanjenju međusobnih negativnih utjecaja turizma i klimatskih promjena.
U Izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom za Općinu Sveti Filip i Jakov 2024 – 2028, pogotovo s aspekta održavanja, uvrstiti plažu Međine, prirodnu plažu koja se prostire od plaže Croatia prema Turnju (Prirodna morska plaža jest plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja, infrastrukturno je neopremljena, potpuno očuvanih prirodnih obilježja čiji kopneni dio obuhvaća prostor prirodnog materijala - kamena, pijeska, šljunka, njihove kombinacije i sl., Zakon o pomorskom dobru, članak 78, stavak 1), i uz koju vodi šetnica do Turnja. U plan održavanja pomorskog dobra održavanje plaže i šetnice, zaštitu od nasipavanja mora i gradnje ikakvih objekata na prirodnoj plaži. Navesti troškove i izvore planiranih aktivnosti.
Zaštita plaže Međine je u skladu sa Strategijom razvoja održivog turizma.
More i priroda (prirodni resursi) temeljni su motivi dolaska turista u Hrvatsku, no zbog intenzivne turističke aktivnosti i neprimjerene turističke infrastrukture, prirodni resursi su ugroženi.
Dvosmjeran je i odnos turizma i klimatskih promjena – turizam negativno utječe na klimatske promjene, osobito putem ugljikova otiska prometa, a ujedno klimatske promjene suštinski mijenjaju destinacije.
Opterećenja koja proizlaze iz turizma mogu rezultirati smanjenjem kvalitete sastavnica okoliša, kao i nastavkom neželjenih klimatskih promjena, što posljedično može dovesti do smanjene atraktivnosti Hrvatske (Svetog Filipa i Jakova) kao turističke destinacije. Stoga je razvoj turizma nužno usmjeriti prema okolišnoj i resursnoj održivosti te smanjenju međusobnih negativnih utjecaja turizma i klimatskih promjena.
18.12.2024 | Tihomir Dokonal
Na području plaže Croatia, koja obuhvaća relativno malu površinu, predviđeno je pet dozvola za montažne objekte za trgovinu i ugostiteljstvo, jedan objekt za ambulantnu prodaju, jedna dozvola za iznajmljivanje suncobrana i ležaljki, dvije dozvole za iznajmljivanje pedalina, jedrilica, opreme za ronjenje i sličnih sredstava te deset dozvola za iznajmljivanje brodica na motorni pogon.
Na papiru je oprečno iznajmljivanje ležaljki i suncobrana te brodica na motorni pogon na istoj plaži. Osim toga, u akvatoriju pored plaže jahte i brodice moraju ploviti na udaljenosti većoj od 50 m od ograde uređene plaže (Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom NN79/2013, Čl.48/7).
Čak osam dozvola za iznajmljivanje brodica odnosi se na postojeću šetnicu od Kontova mula prema Turnju. Na tom prostoru su trenutačno komunalni vezovi. Što će biti s njima? Na tom prostoru je ukupno 60-ak vezova (računajući i 20-ak vezova uz Kontov mul). Osam iznajmljivača – neka svaki ima samo pet brodova – zauzet će dvije trećine raspoloživih vezova, odnosno cijelu rivu.
Osim toga, već je dio zelene površine uništen za peti montažni objekt (trgovina i ugostiteljstvo), a sada će se na preostalu zelenu površinu naseliti iznajmljivači brodica. I na postojeću šetnicu uz more.
Ovakvo upravljanje pomorskim dobrom u opreci je sa Strategijom održivog turizma, s drugim pozitivnim propisima (a i zdravim razumom), a upitno je i koliko je u skladu s interesima lokalne zajednice koja gubi komunalne vezove.
Na području plaže Croatia, koja obuhvaća relativno malu površinu, predviđeno je pet dozvola za montažne objekte za trgovinu i ugostiteljstvo, jedan objekt za ambulantnu prodaju, jedna dozvola za iznajmljivanje suncobrana i ležaljki, dvije dozvole za iznajmljivanje pedalina, jedrilica, opreme za ronjenje i sličnih sredstava te deset dozvola za iznajmljivanje brodica na motorni pogon.
Na papiru je oprečno iznajmljivanje ležaljki i suncobrana te brodica na motorni pogon na istoj plaži. Osim toga, u akvatoriju pored plaže jahte i brodice moraju ploviti na udaljenosti većoj od 50 m od ograde uređene plaže (Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom NN79/2013, Čl.48/7).
Čak osam dozvola za iznajmljivanje brodica odnosi se na postojeću šetnicu od Kontova mula prema Turnju. Na tom prostoru su trenutačno komunalni vezovi. Što će biti s njima? Na tom prostoru je ukupno 60-ak vezova (računajući i 20-ak vezova uz Kontov mul). Osam iznajmljivača – neka svaki ima samo pet brodova – zauzet će dvije trećine raspoloživih vezova, odnosno cijelu rivu.
Osim toga, već je dio zelene površine uništen za peti montažni objekt (trgovina i ugostiteljstvo), a sada će se na preostalu zelenu površinu naseliti iznajmljivači brodica. I na postojeću šetnicu uz more.
Ovakvo upravljanje pomorskim dobrom u opreci je sa Strategijom održivog turizma, s drugim pozitivnim propisima (a i zdravim razumom), a upitno je i koliko je u skladu s interesima lokalne zajednice koja gubi komunalne vezove.
18.12.2024 | Tihomir Dokonal
U planirane aktivnosti odnosno planiranu gradnju na pomorskom dobru građevina koje ostaju u općoj uporabi u Planu upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sveti Filip i Jakov uvrstiti popravak (sanaciju) mulića ispred stare klaonice (na Obali Franje Tuđmana, otprilike ispred kućnog broja 10).
Mulić je tamo već gotovo 50 godina, možda i više. Navodno je Općina odbila popravak (Lučka uprava tumači da je to odgovornost Općine) jer je nelegalno izgrađen, no prije otprilike dvije godine saniran je susjedni mulić, malo dalje u smjeru centra Turnja, koji je izgrađen kasnije i jednako je tako „nelegalan”.
Jedan od temeljnih uvjeta za legalizaciju je taj da je nezakonita građevina vidljiva na DOF5/2011 ili da je do 21. lipnja 2011. evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Prema članku 8. Zakona nezakonito izgrađena građevina ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju.
s obzirom na to da je mulić nastao davno prije 21. lipnja 2011. i da je vidljiv na DOF5/2011, njegova legalnost ne bi trebala biti upitna.
U planirane aktivnosti odnosno planiranu gradnju na pomorskom dobru građevina koje ostaju u općoj uporabi u Planu upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Sveti Filip i Jakov uvrstiti popravak (sanaciju) mulića ispred stare klaonice (na Obali Franje Tuđmana, otprilike ispred kućnog broja 10).
Mulić je tamo već gotovo 50 godina, možda i više. Navodno je Općina odbila popravak (Lučka uprava tumači da je to odgovornost Općine) jer je nelegalno izgrađen, no prije otprilike dvije godine saniran je susjedni mulić, malo dalje u smjeru centra Turnja, koji je izgrađen kasnije i jednako je tako „nelegalan”.
Jedan od temeljnih uvjeta za legalizaciju je taj da je nezakonita građevina vidljiva na DOF5/2011 ili da je do 21. lipnja 2011. evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Prema članku 8. Zakona nezakonito izgrađena građevina ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju.
s obzirom na to da je mulić nastao davno prije 21. lipnja 2011. i da je vidljiv na DOF5/2011, njegova legalnost ne bi trebala biti upitna.
18.12.2024 | Tihomir Dokonal
Smisao upravljanje pomorskim dobrom je i zaštita kulturne baštine, a to je, između ostaloga, Kontov mul. Kontov mul treba zaštiti od dogradnje, nadogradnje i sličnih ideja kojima bi se okolno more, uključujući sam bazen (luku) pretvorilo u boćatu kaljužu kakva ćemo imati u marini. Nikakvih ddoatnih mulića koji bi se improviziranim rješenjima vezali na Kontov mul
Smisao upravljanje pomorskim dobrom je i zaštita kulturne baštine, a to je, između ostaloga, Kontov mul. Kontov mul treba zaštiti od dogradnje, nadogradnje i sličnih ideja kojima bi se okolno more, uključujući sam bazen (luku) pretvorilo u boćatu kaljužu kakva ćemo imati u marini. Nikakvih ddoatnih mulića koji bi se improviziranim rješenjima vezali na Kontov mul
Trajanje
25.11.2024 -
18.12.2024
