Komentari Savjetovanje je završeno, više nije moguće komentirati.
Plan upravljanja destinacijom Turističke zajednice Općine Okrug za razdoblje 2025. – 2029.
Poštovani građani,
pozivamo Vas da sudjelujete u otvorenom savjetovanju u donošenju Plana upravljanja destinacijom Turističke zajednice Općine Okrug za razdoblje 2025. – 2029.
Tema savjetovanja je: Donošenje Plana upravljanja destinacijom Turističke zajednice Općine Okrug za razdoblje 2025. – 2029.
Opis savjetovanja: Plan upravljanja destinacijom je planski dokument za razvoj održive destinacije koji se izrađuje sukladno članku 25. Zakona o turizmu („Narodne novine“, broj 156/23) na razdoblje od četiri godine. Svrha Plana upravljanja destinacijom je odrediti smjer razvoja destinacije u skladu s aktima strateškog planiranja, prostornim planovima, planom upravljanja kulturnim dobrima i drugim važećim planovima i propisima. Ovaj plan stavlja naglasak na unapređenje turističke ponude, očuvanje lokalnih resursa, te poboljšanje kvalitete života za lokalno stanovništvo.
Plan upravljanja destinacijom sadrži:
-analizu stanja,
-popis resursne osnove,
-pokazatelje održivosti na razini destinacije,
-razvojni smjer s mjerama i aktivnostima potrebnim za njegovo ostvarenje,
-prijedlog smjernica i preporuka za razvoj ili unaprjeđenje destinacije te
-popis projekata koji pridonose provedbi mjera za postizanje pokazatelja održivosti.
Molimo zainteresiranu javnosti da sudjeluju u postupku donošenja Plana upravljanja destinacijom Turističke zajednice Općine Okrug za razdoblje 2025. – 2029., upisivanjem svojih komentara na za predviđeno mjesto pod Prijava/Vaš komentar.
Savjetovanje je otvoreno do: 27.11.2025.
Napomena: Nakon završetka savjetovanja objavit će se Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću, koje sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi.
Komentari (4)
27.11.2025 | Sunčica Jelaska
Turizam kao Lakmus-Papir: Kritična točka razvoja Okruga
Turistički razvoj Općine Okrug, analiziran kroz nacrt Plana upravljanja destinacijom za razdoblje 2025.–2029., jasno pokazuje temeljnu istinu suvremenog turizma: on ne stvara probleme destinaciji, već ih nemilosrdno naglašava i čini ih ekonomski vidljivima. Crne točke okruškog turizma – preopterećenost infrastrukture, stihijska izgradnja, ekstremna sezonalnost i nedostatak diversificirane ponude – izravni su rezultat dugogodišnjeg neuspjeha lokalne uprave i Turističke zajednice (TZO) da koordinirano i strateški djeluju. Turizam, umjesto da bude prihodovna grana, postao je glasnik strukturalnih slabosti destinacije.
Dugogodišnje propuštanje Općine očituje se prvenstveno u neulaganju u kapitalnu komunalnu i prometnu infrastrukturu. Dok je turistički priljev rastao, prateći sustavi (odvodnja, parkiranje, ceste, dodatni sadržaji) ostali su na razini manjeg naselja. Još veći problem leži u propustima prostornog planiranja, gdje je dopušteno širenje građevinskog područja bez planiranja komunalnih sadržaja i atrakcija . Ova stihijska izgradnja, motivirana kratkoročnim profitom, narušila je autentičnost i vizualni identitet mjesta, što direktno sabotira cilj privlačenja gostiju i produženja sezone.
Paralelno s time, kritika je usmjerena i na Turističku zajednicu (TZO), ne samo zbog pasivnog marketinga, već i zbog nedovoljne uključenosti ključnih dionika u proces izrade plana. Naime, mali obiteljski iznajmljivači, koji su glavni nositelji smještajnog turizma i imaju najviše iskustva s terena, nisu adekvatno uključeni u strateško planiranje. Isključivanjem njihovog praktičnog znanja, TZO je inzistirala kreiranje planova koji su odvojeni od stvarnih operativnih potreba i potencijala destinacije. Zbog predugog oslanjanja na pasivni marketing "sunca i mora", Okrug je zarobljen u krugu ekstremne sezonalnosti, s kratkom, ali intenzivnom ljetnom špicom. Nedostatak ulaganja u razvoj aktivnog, kulturnog ili doživljajnog turizma spriječio je stvaranje cjelogodišnjih radnih mjesta i stabilizaciju lokalnog gospodarstva. Turistička zajednica, stoga, nije iskoristila turistički potencijal za kreiranje snažnog i prepoznatljivog brenda, ostavljajući Okrug u moru generičkih jadranskih destinacija.
Najveće proturječje leži u raskoraku između deklarirane želje za kvalitetnim, cjelogodišnjim turizmom i nespremnosti za uspostavom elementarnog komunalnog reda kao i novog prijedloga o Privremenoj zabrani gradevinskkih radova. Nedostatak volje za strogom provedbom Zakona o buci i Privremenoj zabrani gradevinskkih radova izravno je u suprotnosti sa strateškim ciljevima. Destinacija koja ne može garantirati mir i odmor gostima, pogotovo u predsezoni i posezoni, sama sebi zatvara vrata prema razvoju. Neuspjeh u kontroli provedbe Odluke o zabrani gradevinskih radova kao i Zakonu o buci signalizira neorganiziranost i prioritet kratkoročnog profita nad dugoročnim razvojem, što je temeljni problem upravljanja destinacijom.
Novi Plan upravljanja destinacijom stoga predstavlja nužno priznanje dosadašnjih propusta i priliku da se konačno pristupi rješavanju lokalnih problema kroz turizam. Kroz obveznu koordinaciju između Općine (ulaganje u infrastrukturu i provedba reda) i TZO-a (diversifikacija ponude i strateški marketing, uz nužnu uključenost dionika), turistički sektor može postati pokretač poboljšanja kvalitete života za sve stanovnike, a ne samo uzročnik ljetnog kolapsa. Budući uspjeh Okruga ovisi o tome hoće li se ambiciozni ciljevi Plana provesti uz političku volju za uvođenje reda i kontrole, čime bi se turizam transformirao u rješenje, a ne simptom problema.
Turizam kao Lakmus-Papir: Kritična točka razvoja Okruga
Turistički razvoj Općine Okrug, analiziran kroz nacrt Plana upravljanja destinacijom za razdoblje 2025.–2029., jasno pokazuje temeljnu istinu suvremenog turizma: on ne stvara probleme destinaciji, već ih nemilosrdno naglašava i čini ih ekonomski vidljivima. Crne točke okruškog turizma – preopterećenost infrastrukture, stihijska izgradnja, ekstremna sezonalnost i nedostatak diversificirane ponude – izravni su rezultat dugogodišnjeg neuspjeha lokalne uprave i Turističke zajednice (TZO) da koordinirano i strateški djeluju. Turizam, umjesto da bude prihodovna grana, postao je glasnik strukturalnih slabosti destinacije.
Dugogodišnje propuštanje Općine očituje se prvenstveno u neulaganju u kapitalnu komunalnu i prometnu infrastrukturu. Dok je turistički priljev rastao, prateći sustavi (odvodnja, parkiranje, ceste, dodatni sadržaji) ostali su na razini manjeg naselja. Još veći problem leži u propustima prostornog planiranja, gdje je dopušteno širenje građevinskog područja bez planiranja komunalnih sadržaja i atrakcija . Ova stihijska izgradnja, motivirana kratkoročnim profitom, narušila je autentičnost i vizualni identitet mjesta, što direktno sabotira cilj privlačenja gostiju i produženja sezone.
Paralelno s time, kritika je usmjerena i na Turističku zajednicu (TZO), ne samo zbog pasivnog marketinga, već i zbog nedovoljne uključenosti ključnih dionika u proces izrade plana. Naime, mali obiteljski iznajmljivači, koji su glavni nositelji smještajnog turizma i imaju najviše iskustva s terena, nisu adekvatno uključeni u strateško planiranje. Isključivanjem njihovog praktičnog znanja, TZO je inzistirala kreiranje planova koji su odvojeni od stvarnih operativnih potreba i potencijala destinacije. Zbog predugog oslanjanja na pasivni marketing "sunca i mora", Okrug je zarobljen u krugu ekstremne sezonalnosti, s kratkom, ali intenzivnom ljetnom špicom. Nedostatak ulaganja u razvoj aktivnog, kulturnog ili doživljajnog turizma spriječio je stvaranje cjelogodišnjih radnih mjesta i stabilizaciju lokalnog gospodarstva. Turistička zajednica, stoga, nije iskoristila turistički potencijal za kreiranje snažnog i prepoznatljivog brenda, ostavljajući Okrug u moru generičkih jadranskih destinacija.
Najveće proturječje leži u raskoraku između deklarirane želje za kvalitetnim, cjelogodišnjim turizmom i nespremnosti za uspostavom elementarnog komunalnog reda kao i novog prijedloga o Privremenoj zabrani gradevinskkih radova. Nedostatak volje za strogom provedbom Zakona o buci i Privremenoj zabrani gradevinskkih radova izravno je u suprotnosti sa strateškim ciljevima. Destinacija koja ne može garantirati mir i odmor gostima, pogotovo u predsezoni i posezoni, sama sebi zatvara vrata prema razvoju. Neuspjeh u kontroli provedbe Odluke o zabrani gradevinskih radova kao i Zakonu o buci signalizira neorganiziranost i prioritet kratkoročnog profita nad dugoročnim razvojem, što je temeljni problem upravljanja destinacijom.
Novi Plan upravljanja destinacijom stoga predstavlja nužno priznanje dosadašnjih propusta i priliku da se konačno pristupi rješavanju lokalnih problema kroz turizam. Kroz obveznu koordinaciju između Općine (ulaganje u infrastrukturu i provedba reda) i TZO-a (diversifikacija ponude i strateški marketing, uz nužnu uključenost dionika), turistički sektor može postati pokretač poboljšanja kvalitete života za sve stanovnike, a ne samo uzročnik ljetnog kolapsa. Budući uspjeh Okruga ovisi o tome hoće li se ambiciozni ciljevi Plana provesti uz političku volju za uvođenje reda i kontrole, čime bi se turizam transformirao u rješenje, a ne simptom problema.
27.11.2025 | Marija Bobas
KOMENTAR NA PLAN UPRAVLJANJA DESTINACIJOM OPĆINE OKRUG (2026.–2029.)
Komentari se odnose na ključna područja koja smatram nužnima za doradu s ciljem osiguravanja održivog razvoja, zaštite mještana te unapređenja kvalitete turističkog proizvoda.
1. Ilegalan smještaj i nekretnine u stranom vlasništvu kao glavni izazov destinacije
Najveći izazov održivom razvoju turizma u Općini Okrug nije legalni obiteljski smještaj koji vode mještani, već ilegalno iznajmljivanje te velik porast smještajnih kapaciteta u stranom vlasništvu, u kojima vlasnici najčešće nisu prisutni i ne sudjeluju u lokalnim obvezama.
U takvim objektima gosti se često ne prijavljuju, ne plaća se turistička pristojba ni članarina, ne provodi se kategorizacija, a smještaj se iznajmljuje izvan propisanih uvjeta. To stvara nelojalnu konkurenciju domaćim legalnim iznajmljivačima koji uredno podmiruju sve obveze, dok se istodobno komunalni sustav i infrastruktura dodatno opterećuju. Prihodi ostvareni turizmom u tim objektima u pravilu se iznose izvan lokalne zajednice, dok svi negativni učinci ostaju u mjestu.
Zbog navedenog, smatram nužnim da se sve buduće regulative i nadzor prvenstveno usmjere na suzbijanje ilegalnog smještaja i kontrolu nekretnina u stranom vlasništvu, a ne na legalne domaće iznajmljivače koji predstavljaju temelj turističke ponude Okruga i doprinose lokalnom proračunu.
Ovaj pristup osigurava pravedan sustav, štiti mještane i podiže kvalitetu destinacije.
2. Nejednak položaj legalnih iznajmljivača
Legalni iznajmljivači snose sve zakonske i financijske obveze, dok veliki broj objekata posluje izvan nadzora i pravilnika. To narušava tržišnu ravnotežu i dugoročno potkopava kvalitetu turizma u Okrugu.
Prijedlog:
U Plan je potrebno ugraditi mjere aktivnog nadzora, poticanja registracije smještaja i jačanja suradnje s državnim inspekcijama, uz jače informiranje i educiranje svih dionika.
3. Provedivost projekata i institucionalni kapacitet
Plan navodi velik broj projekata predviđenih za financiranje iz fondova EU i drugih izvora. Međutim, do sada Turistička zajednica Općine Okrug nije povlačila sredstva iz fondova, što otvara pitanje stvarnih kapaciteta za realizaciju ovako opsežnog plana.
Prijedlozi:
• uključivanje stručnih konzultanata za pripremu i provedbu projekata,
• realna procjena izvedivosti navedenih aktivnosti,
• godišnje izvještavanje o napretku svakog projekta,
• precizno definiranje izvora financiranja i rokova.
4. Promocija destinacije – potreba za modernizacijom i stvaranjem suvremenih materijala
Promocija destinacije u sadašnjem obliku nije dostatna i ne prati stvarni razvoj Okruga.
Posljednji službeni promotivni video izrađen je 2016. godine, što je u turističkoj industriji izrazito zastarjelo, osobito jer se destinacija u posljednjih deset godina značajno promijenila.
Nedostaje:
• moderan vizualni identitet,
• kvalitetan video i foto materijal,
• digitalna strategija,
• redoviti promotivni sadržaj za društvene mreže,
• ciljana komunikacija prema ključnim tržištima.
Prijedlog:
Izrada novog promotivnog videa i profesionalnih fotografija, definicija digitalne komunikacijske strategije te stvaranje vizuala koji odražavaju stvarno stanje destinacije.
5. Digitalna platforma: interaktivna mapa i virtualna šetnja destinacijom
Smatram iznimno korisnim da Plan uključi razvoj interaktivne digitalne platforme koja bi sadržavala:
A) Virtualnu 360° šetnju
prikaz šetnica, plaža, uvala i glavnih zona mjesta,
označene lokacije svih ugostiteljskih, sportskih, kulturnih i uslužnih sadržaja,
prezentaciju legalnih smještajnih objekata.
Virtualna šetnja predstavlja moderan oblik promocije te motivira pružatelje usluga da posluju u legalnom okviru kako bi bili uključeni u vidljivost destinacije.
B) Interaktivnu digitalnu mapu (“Okrug Travel Map”)
• smještaj (legalni),
• restorani, kafići, trgovine, izleti,
• plaže, parkirališta i točke interesa,
• prijevoz, stajališta, punionice, infrastruktura.
Mapa bi bila dostupna na web stranici TZO-a, uključena u QR kodove te prilagođena turistima i mještanima.
6. Manifestacije i turistički sadržaj
Okruške ljetne večeri u trenutnom obliku nisu turistički predznak destinacije, već lokalni događaj. Jedina manifestacija koja je postigla veću prepoznatljivost jest “Fešta o'teć”.
Prijedlog:
redefinirati koncept Okruških ljetnih večeri,
uvesti programe jednako privlačne turistima i mještanima,
unaprijed planirati sezonu i uložiti u profesionalnu organizaciju i promociju.
7. Prometna povezanost unutar otoka Čiovo
Prometna povezanost između Okruga Donjeg i Okruga Gornjeg sa naseljima Žedno, Arbanija, Slatine nije funkcionalna, iako se radi o istom otoku. Putovanje preko Trogira stvara nepotrebne gužve i otežava kretanje.
Prijedlozi:
• uvesti kružnu autobusnu liniju ili sezonski shuttle,
• razmotriti sezonske brodske linije,
• razviti koncept “Čiovo Mobility Loop”.
Zaključak
Plan upravljanja destinacijom predstavlja važan dokument, no zahtijeva doradu u ključnim područjima — osobito u pogledu upravljanja ilegalnim smještajem, kontrole nekretnina u stranom vlasništvu, modernizacije promocije te podizanja kvalitete turističke ponude.
Uvrštavanjem ovih prijedloga moguće je osigurati pravedniji, održiviji i kvalitetniji razvoj turizma koji će štititi mještane, legalne iznajmljivače i ukupni prostor Općine Okrug.
KOMENTAR NA PLAN UPRAVLJANJA DESTINACIJOM OPĆINE OKRUG (2026.–2029.)
Komentari se odnose na ključna područja koja smatram nužnima za doradu s ciljem osiguravanja održivog razvoja, zaštite mještana te unapređenja kvalitete turističkog proizvoda.
1. Ilegalan smještaj i nekretnine u stranom vlasništvu kao glavni izazov destinacije
Najveći izazov održivom razvoju turizma u Općini Okrug nije legalni obiteljski smještaj koji vode mještani, već ilegalno iznajmljivanje te velik porast smještajnih kapaciteta u stranom vlasništvu, u kojima vlasnici najčešće nisu prisutni i ne sudjeluju u lokalnim obvezama.
U takvim objektima gosti se često ne prijavljuju, ne plaća se turistička pristojba ni članarina, ne provodi se kategorizacija, a smještaj se iznajmljuje izvan propisanih uvjeta. To stvara nelojalnu konkurenciju domaćim legalnim iznajmljivačima koji uredno podmiruju sve obveze, dok se istodobno komunalni sustav i infrastruktura dodatno opterećuju. Prihodi ostvareni turizmom u tim objektima u pravilu se iznose izvan lokalne zajednice, dok svi negativni učinci ostaju u mjestu.
Zbog navedenog, smatram nužnim da se sve buduće regulative i nadzor prvenstveno usmjere na suzbijanje ilegalnog smještaja i kontrolu nekretnina u stranom vlasništvu, a ne na legalne domaće iznajmljivače koji predstavljaju temelj turističke ponude Okruga i doprinose lokalnom proračunu.
Ovaj pristup osigurava pravedan sustav, štiti mještane i podiže kvalitetu destinacije.
2. Nejednak položaj legalnih iznajmljivača
Legalni iznajmljivači snose sve zakonske i financijske obveze, dok veliki broj objekata posluje izvan nadzora i pravilnika. To narušava tržišnu ravnotežu i dugoročno potkopava kvalitetu turizma u Okrugu.
Prijedlog:
U Plan je potrebno ugraditi mjere aktivnog nadzora, poticanja registracije smještaja i jačanja suradnje s državnim inspekcijama, uz jače informiranje i educiranje svih dionika.
3. Provedivost projekata i institucionalni kapacitet
Plan navodi velik broj projekata predviđenih za financiranje iz fondova EU i drugih izvora. Međutim, do sada Turistička zajednica Općine Okrug nije povlačila sredstva iz fondova, što otvara pitanje stvarnih kapaciteta za realizaciju ovako opsežnog plana.
Prijedlozi:
• uključivanje stručnih konzultanata za pripremu i provedbu projekata,
• realna procjena izvedivosti navedenih aktivnosti,
• godišnje izvještavanje o napretku svakog projekta,
• precizno definiranje izvora financiranja i rokova.
4. Promocija destinacije – potreba za modernizacijom i stvaranjem suvremenih materijala
Promocija destinacije u sadašnjem obliku nije dostatna i ne prati stvarni razvoj Okruga.
Posljednji službeni promotivni video izrađen je 2016. godine, što je u turističkoj industriji izrazito zastarjelo, osobito jer se destinacija u posljednjih deset godina značajno promijenila.
Nedostaje:
• moderan vizualni identitet,
• kvalitetan video i foto materijal,
• digitalna strategija,
• redoviti promotivni sadržaj za društvene mreže,
• ciljana komunikacija prema ključnim tržištima.
Prijedlog:
Izrada novog promotivnog videa i profesionalnih fotografija, definicija digitalne komunikacijske strategije te stvaranje vizuala koji odražavaju stvarno stanje destinacije.
5. Digitalna platforma: interaktivna mapa i virtualna šetnja destinacijom
Smatram iznimno korisnim da Plan uključi razvoj interaktivne digitalne platforme koja bi sadržavala:
A) Virtualnu 360° šetnju
prikaz šetnica, plaža, uvala i glavnih zona mjesta,
označene lokacije svih ugostiteljskih, sportskih, kulturnih i uslužnih sadržaja,
prezentaciju legalnih smještajnih objekata.
Virtualna šetnja predstavlja moderan oblik promocije te motivira pružatelje usluga da posluju u legalnom okviru kako bi bili uključeni u vidljivost destinacije.
B) Interaktivnu digitalnu mapu (“Okrug Travel Map”)
• smještaj (legalni),
• restorani, kafići, trgovine, izleti,
• plaže, parkirališta i točke interesa,
• prijevoz, stajališta, punionice, infrastruktura.
Mapa bi bila dostupna na web stranici TZO-a, uključena u QR kodove te prilagođena turistima i mještanima.
6. Manifestacije i turistički sadržaj
Okruške ljetne večeri u trenutnom obliku nisu turistički predznak destinacije, već lokalni događaj. Jedina manifestacija koja je postigla veću prepoznatljivost jest “Fešta o'teć”.
Prijedlog:
redefinirati koncept Okruških ljetnih večeri,
uvesti programe jednako privlačne turistima i mještanima,
unaprijed planirati sezonu i uložiti u profesionalnu organizaciju i promociju.
7. Prometna povezanost unutar otoka Čiovo
Prometna povezanost između Okruga Donjeg i Okruga Gornjeg sa naseljima Žedno, Arbanija, Slatine nije funkcionalna, iako se radi o istom otoku. Putovanje preko Trogira stvara nepotrebne gužve i otežava kretanje.
Prijedlozi:
• uvesti kružnu autobusnu liniju ili sezonski shuttle,
• razmotriti sezonske brodske linije,
• razviti koncept “Čiovo Mobility Loop”.
Zaključak
Plan upravljanja destinacijom predstavlja važan dokument, no zahtijeva doradu u ključnim područjima — osobito u pogledu upravljanja ilegalnim smještajem, kontrole nekretnina u stranom vlasništvu, modernizacije promocije te podizanja kvalitete turističke ponude.
Uvrštavanjem ovih prijedloga moguće je osigurati pravedniji, održiviji i kvalitetniji razvoj turizma koji će štititi mještane, legalne iznajmljivače i ukupni prostor Općine Okrug.
27.11.2025 | Katarina Bobaš
KOMENTAR NA PLAN UPRAVLJANJA DESTINACIJOM OPĆINE OKRUG 2026.–2029.
Poštovani, ovim putem želim iznijeti opsežan komentar na Plan upravljanja destinacijom Općine Okrug za razdoblje 2026.–2029., s naglaskom na probleme koji izravno utječu na kvalitetu života lokalnog stanovništva i na održivost turizma, kao i na prijedloge koji bi mogli doprinijeti stvaranju uravnoteženog, kulturno bogatog i održivog razvoja našeg mjesta.
1. Infrastruktura – temeljni problem koji narušava ugled destinacije
Općina Okrug godinama se suočava s ozbiljnim infrastrukturnim nedostacima, a oni su najvidljiviji upravo u ljetnim mjesecima kada je pritisak na sustav najveći. Učestali nestanci električne energije i vode tijekom glavne turističke sezone postali su kroničan problem zbog kojeg se, nažalost, sramotimo pred gostima. Godinama gledamo pogoršanje stanja, dok konkretna rješenja izostaju.
Smatram da je Turistička zajednica, zajedno s mještanima, trebala snažnije i kontinuirano apelirati prema nadležnim institucijama, podnositi zajedničke prigovore i tražiti hitna rješenja. Bez stabilne infrastrukture, svaka ozbiljna strategija razvoja turizma ostaje samo na papiru.
2. Divlja gradnja i gubitak vizualnog identiteta Okruga
Nekontrolirana i često bespravna gradnja višestambenih zgrada, uglavnom u stranom vlasništvu, ozbiljno narušava izgled našega mjesta. Gubi se tradicionalni dalmatinski vizualni identitet, prepoznatljiv po obiteljskim kućama s kamenim elementima i dalmatinskim krovovima – naslijeđem koje su nam ostavili naši preci. Umjesto toga, prostor se pretvara u kaotičnu i bezukusnu arhitekturu bez zelenila, bez identiteta i bez poštovanja prema prostoru.
Istodobno, gubitak zelenih površina dovodi do stvaranja poplava, lošeg upravljanja oborinskim vodama i daljnjeg narušavanja kvalitete života. Turisti su desetljećima dolazili u Okrug zbog čistog mora, prirode, zelenila, mira i privatnosti. Danas ti elementi nestaju jer je velik dio zemljišta prodan strancima koji grade gusto, bez ikakvog planiranja, te pritom često ilegalno iznajmljuju svoje nekretnine.
Ovakva praksa šteti lokalnom stanovništvu i registriranim iznajmljivačima koji uredno plaćaju poreze, komunalnu naknadu i turističku pristojbu, dok ilegalni iznajmljivači opterećuju sustav, bacaju otpad u tuđe kante i ne poštuju lokalna pravila.
Prijedlozi rješenja:
privremena obustava izdavanja dozvola za izgradnju višestambenih zgrada dok se infrastrukturni problemi ne saniraju
usmjeravanje razvoja prema izgradnji obiteljskih kuća i objekata u skladu s dalmatinskom tradicijom
uvođenje strožih kazni za ilegalno iznajmljivanje
edukacija stanovništva o važnosti prijavljivanja nepravilnosti i načinu prijave nadležnim institucijama
poticanje mještana na sadnju autohtonih biljaka i vraćanje zelenila, čime bi se ublažili problemi otpadnih voda i poplava
organizacija zajedničkih akcija uređenja plaža i javnih površina, u suradnji s lokalnim stanovništvom i Turističkom zajednicom
3. Prometni znakovi za lokalne OPG-ove, iznajmljivače i obrtnike
Okrug je prometno i navigacijski zbunjujuće područje za goste. GPS je nepouzdan, a slab internet dodatno otežava snalaženje. Primjeri iz Like i Gorskog kotara pokazuju koliko lokalne destinacije mogu profitirati od jednostavne, ali učinkovite signalizacije.
Predlažem da Turistička zajednica uloži dio sredstava od turističke pristojbe u postavljanje službenih prometnih znakova koji bi upućivali na lokalne OPG-ove, obrtnike, registrirane iznajmljivače i ugostiteljske objekte. Time bi se povećala vidljivost lokalnih poduzetnika i olakšalo kretanje gostima.
4. Razvoj kulture i tradicije – neiskorišten potencijal
Dalmatinska gastronomija prepoznatljiva je u svijetu, no u Okrugu je nedovoljno zastupljena. Turistička zajednica, u suradnji s ugostiteljima, mogla bi razviti projekt radionica izrade tradicionalnih jela, uz edukaciju o povijesti dalmatinske kuhinje.
Takve radionice bile bi od velikog interesa za strane posjetitelje, a istodobno bi poticale lokalnu proizvodnju kroz poklon pakete s proizvodima lokalnih OPG-ova (maslinovo ulje, rakija, masline) te pregačama i predmetima s dizajnom lokalnih umjetnika. Time bi se istaknula autentičnost Okruga i ponudilo iskustvo koje ne postoji nigdje drugdje.
5. Digitalizacija i vizualni identitet – nužnost modernog turizma
Digitalna prisutnost Okruga je zastarjela i nekreativna. Sadržaji na društvenim mrežama su ponavljajući, bez atraktivnosti i bez priče. Web-stranica je neadekvatna, bez kvalitetnih ilustracija i interaktivnih elemenata.
Potrebno je:
izraditi novu, modernu web-stranicu
osmisliti novi vizualni identitet (logo, boje, tipografiju, slogan)
predstaviti povijest Okruga, priče o lokalnim građevinama, mapu mjesta i QR kodove s važnim informacijama
redovito promovirati lokalne obrtnike, iznajmljivače i umjetnike
kreirati sadržaj koji će stvarati emociju, angažman i želju za dolaskom
Turistička zajednica mora stvoriti brand koji će jasno pokazati tko smo i zašto smo posebni.
6. Poticanje mladih i kulturnih inicijativa
Ljetno kino i slični projekti pružili bi priliku mladim hrvatskim umjetnicima – redateljima, glumcima, scenografima – da predstave svoj rad. Program bi mogao uključivati kratke filmove domaćih autora i dugometražne filmove po izboru publike. Time bi Okrug dobio kvalitetan kulturni sadržaj, a mladi platformu koju u Hrvatskoj često nemaju.
7. Okruška lokalna suvenirnica
Predlažem otvaranje lokalne suvenirnice u kojoj bi se prodavali ručno izrađeni predmeti lokalnih umjetnika, obrtnika i kreativaca. Turisti žele autentične i jedinstvene suvenire, a ne generičke magnete. Limitirane serije lokalnih rukotvorina bile bi iznimno privlačne, a dodatno bi se mogle promovirati putem društvenih mreža Turističke zajednice.
Zaključak
Okrug je nekada imao snažan vizualni identitet, netaknutu prirodu i autentičan dalmatinski duh koji je godinama privlačio goste. Danas, zbog nekontrolirane gradnje i lošeg prostornog planiranja, pati infrastruktura, okoliš i kvaliteta života stanovnika.
Lokalna zajednica ima velika davanja, a zauzvrat dobiva premalo. Vrijeme je da se taj odnos promijeni.
Institucije poput Turističke zajednice postoje radi nas — lokalnih stanovnika — jer bez nas nema ni turizma ni stvarnog identiteta mjesta. Samo zajedničkim radom, jasnim pravilima i uključivanjem lokalne zajednice možemo obnoviti Okrug i stvoriti održivu, kulturno bogatu i prepoznatljivu destinaciju.
Ovaj komentar pisan je s ciljem da doprinese stvaranju boljeg, pravednijeg i kvalitetnijeg Okruga za sve nas.
KOMENTAR NA PLAN UPRAVLJANJA DESTINACIJOM OPĆINE OKRUG 2026.–2029.
Poštovani, ovim putem želim iznijeti opsežan komentar na Plan upravljanja destinacijom Općine Okrug za razdoblje 2026.–2029., s naglaskom na probleme koji izravno utječu na kvalitetu života lokalnog stanovništva i na održivost turizma, kao i na prijedloge koji bi mogli doprinijeti stvaranju uravnoteženog, kulturno bogatog i održivog razvoja našeg mjesta.
1. Infrastruktura – temeljni problem koji narušava ugled destinacije
Općina Okrug godinama se suočava s ozbiljnim infrastrukturnim nedostacima, a oni su najvidljiviji upravo u ljetnim mjesecima kada je pritisak na sustav najveći. Učestali nestanci električne energije i vode tijekom glavne turističke sezone postali su kroničan problem zbog kojeg se, nažalost, sramotimo pred gostima. Godinama gledamo pogoršanje stanja, dok konkretna rješenja izostaju.
Smatram da je Turistička zajednica, zajedno s mještanima, trebala snažnije i kontinuirano apelirati prema nadležnim institucijama, podnositi zajedničke prigovore i tražiti hitna rješenja. Bez stabilne infrastrukture, svaka ozbiljna strategija razvoja turizma ostaje samo na papiru.
2. Divlja gradnja i gubitak vizualnog identiteta Okruga
Nekontrolirana i često bespravna gradnja višestambenih zgrada, uglavnom u stranom vlasništvu, ozbiljno narušava izgled našega mjesta. Gubi se tradicionalni dalmatinski vizualni identitet, prepoznatljiv po obiteljskim kućama s kamenim elementima i dalmatinskim krovovima – naslijeđem koje su nam ostavili naši preci. Umjesto toga, prostor se pretvara u kaotičnu i bezukusnu arhitekturu bez zelenila, bez identiteta i bez poštovanja prema prostoru.
Istodobno, gubitak zelenih površina dovodi do stvaranja poplava, lošeg upravljanja oborinskim vodama i daljnjeg narušavanja kvalitete života. Turisti su desetljećima dolazili u Okrug zbog čistog mora, prirode, zelenila, mira i privatnosti. Danas ti elementi nestaju jer je velik dio zemljišta prodan strancima koji grade gusto, bez ikakvog planiranja, te pritom često ilegalno iznajmljuju svoje nekretnine.
Ovakva praksa šteti lokalnom stanovništvu i registriranim iznajmljivačima koji uredno plaćaju poreze, komunalnu naknadu i turističku pristojbu, dok ilegalni iznajmljivači opterećuju sustav, bacaju otpad u tuđe kante i ne poštuju lokalna pravila.
Prijedlozi rješenja:
privremena obustava izdavanja dozvola za izgradnju višestambenih zgrada dok se infrastrukturni problemi ne saniraju
usmjeravanje razvoja prema izgradnji obiteljskih kuća i objekata u skladu s dalmatinskom tradicijom
uvođenje strožih kazni za ilegalno iznajmljivanje
edukacija stanovništva o važnosti prijavljivanja nepravilnosti i načinu prijave nadležnim institucijama
poticanje mještana na sadnju autohtonih biljaka i vraćanje zelenila, čime bi se ublažili problemi otpadnih voda i poplava
organizacija zajedničkih akcija uređenja plaža i javnih površina, u suradnji s lokalnim stanovništvom i Turističkom zajednicom
3. Prometni znakovi za lokalne OPG-ove, iznajmljivače i obrtnike
Okrug je prometno i navigacijski zbunjujuće područje za goste. GPS je nepouzdan, a slab internet dodatno otežava snalaženje. Primjeri iz Like i Gorskog kotara pokazuju koliko lokalne destinacije mogu profitirati od jednostavne, ali učinkovite signalizacije.
Predlažem da Turistička zajednica uloži dio sredstava od turističke pristojbe u postavljanje službenih prometnih znakova koji bi upućivali na lokalne OPG-ove, obrtnike, registrirane iznajmljivače i ugostiteljske objekte. Time bi se povećala vidljivost lokalnih poduzetnika i olakšalo kretanje gostima.
4. Razvoj kulture i tradicije – neiskorišten potencijal
Dalmatinska gastronomija prepoznatljiva je u svijetu, no u Okrugu je nedovoljno zastupljena. Turistička zajednica, u suradnji s ugostiteljima, mogla bi razviti projekt radionica izrade tradicionalnih jela, uz edukaciju o povijesti dalmatinske kuhinje.
Takve radionice bile bi od velikog interesa za strane posjetitelje, a istodobno bi poticale lokalnu proizvodnju kroz poklon pakete s proizvodima lokalnih OPG-ova (maslinovo ulje, rakija, masline) te pregačama i predmetima s dizajnom lokalnih umjetnika. Time bi se istaknula autentičnost Okruga i ponudilo iskustvo koje ne postoji nigdje drugdje.
5. Digitalizacija i vizualni identitet – nužnost modernog turizma
Digitalna prisutnost Okruga je zastarjela i nekreativna. Sadržaji na društvenim mrežama su ponavljajući, bez atraktivnosti i bez priče. Web-stranica je neadekvatna, bez kvalitetnih ilustracija i interaktivnih elemenata.
Potrebno je:
izraditi novu, modernu web-stranicu
osmisliti novi vizualni identitet (logo, boje, tipografiju, slogan)
predstaviti povijest Okruga, priče o lokalnim građevinama, mapu mjesta i QR kodove s važnim informacijama
redovito promovirati lokalne obrtnike, iznajmljivače i umjetnike
kreirati sadržaj koji će stvarati emociju, angažman i želju za dolaskom
Turistička zajednica mora stvoriti brand koji će jasno pokazati tko smo i zašto smo posebni.
6. Poticanje mladih i kulturnih inicijativa
Ljetno kino i slični projekti pružili bi priliku mladim hrvatskim umjetnicima – redateljima, glumcima, scenografima – da predstave svoj rad. Program bi mogao uključivati kratke filmove domaćih autora i dugometražne filmove po izboru publike. Time bi Okrug dobio kvalitetan kulturni sadržaj, a mladi platformu koju u Hrvatskoj često nemaju.
7. Okruška lokalna suvenirnica
Predlažem otvaranje lokalne suvenirnice u kojoj bi se prodavali ručno izrađeni predmeti lokalnih umjetnika, obrtnika i kreativaca. Turisti žele autentične i jedinstvene suvenire, a ne generičke magnete. Limitirane serije lokalnih rukotvorina bile bi iznimno privlačne, a dodatno bi se mogle promovirati putem društvenih mreža Turističke zajednice.
Zaključak
Okrug je nekada imao snažan vizualni identitet, netaknutu prirodu i autentičan dalmatinski duh koji je godinama privlačio goste. Danas, zbog nekontrolirane gradnje i lošeg prostornog planiranja, pati infrastruktura, okoliš i kvaliteta života stanovnika.
Lokalna zajednica ima velika davanja, a zauzvrat dobiva premalo. Vrijeme je da se taj odnos promijeni.
Institucije poput Turističke zajednice postoje radi nas — lokalnih stanovnika — jer bez nas nema ni turizma ni stvarnog identiteta mjesta. Samo zajedničkim radom, jasnim pravilima i uključivanjem lokalne zajednice možemo obnoviti Okrug i stvoriti održivu, kulturno bogatu i prepoznatljivu destinaciju.
Ovaj komentar pisan je s ciljem da doprinese stvaranju boljeg, pravednijeg i kvalitetnijeg Okruga za sve nas.
27.11.2025 | Neno Kuvačić
Kako je navedeno u točci 3.1. Plana upravljanja destinacijom i regulirano zakonom, jedan od glavnih elemenata analize stanja u planu upravljanja destinacijom je prikupljanje podataka iz raznih izvora, uključujući intervjue sa ključnim dionicima, ankete lokalnog stanovništva i turista, te promatranja na terenu. Pod "lokalno stanovništvo" navedeni su članovi skupštine TZ Josipa Kuzmanić i Snježana Vukadin.
Gđa.Vukadin je zaposlenica općine i potencijalni član nezavisne liste Ivice Radića a odbačena je zbog zakonske zapreke gdje je propao pokušaj da osoba koju priječi Zakon bude uvrštena u predstavničko tijelo.
Članica Skupštine TZ pod kontrolom je nepotistički nastrojenog načelnika i predsjednika TZ. Kao takva, nije objektivne u smislu analize čija pretpostavka je apolitično i objektivno prikazivanje stanja na terenu, intervjui i ankete.
Analiza ne uključuje statistički prikaz provedene ankete na EUSurvey kao ni podatke, odnosno rezultate ankete na kojima bi se trebala temeljiti provedba plana kao ni intervjui i ankete turista.
Plan upravljanja destinacijom TZ Okrug je eklatantan primjer manipulacije javnošću i netransparentnog dokumenta koji se kosi sa odlukama JLS vezanim za turizam te prikazuje već u ovoj fazi da je nedosljedan.
Primjer - prijedlog odluke o zabrani radova tijekom turističke sezone 2026g skraćuje vremenski interval zabrane radova za 1/3 u odnosu na prethodne godine i navodi mišljenje TZ Okrug kao osnovu dok strateški ciljevi plana, strateški ciljevi JLS, naputci Ministarstva turizma i TZ, prikazuju potrebu za produživanjem turističke sezone.
Plan je potrebno revidirati, uključiti lokalno stanovništvo u cjelini a posebno sudionike i prominentne članove zajednice, posebno one koji su se istakli kao aktivni u komunikaciji sa TZ i prijedlozima o kvalitetnijem upravljanju koji redovito nisu prihvaćani što je uzrokovalo i pisanje peticija koje isto tako nisu prihvaćane.
Intervjue istih osoba inturista kojo moraju biti transparentno objavljeni te provesti tribine, razgovore i uvažiti povratne informacije sa terena.
U suprotnom, proces ukazuje na manjak transparentnosti, komunikacije sa lokalnim stanovništvom i objektivnim sudionicima u turizmu na podrućji općine Okrug.
Kako je navedeno u točci 3.1. Plana upravljanja destinacijom i regulirano zakonom, jedan od glavnih elemenata analize stanja u planu upravljanja destinacijom je prikupljanje podataka iz raznih izvora, uključujući intervjue sa ključnim dionicima, ankete lokalnog stanovništva i turista, te promatranja na terenu. Pod "lokalno stanovništvo" navedeni su članovi skupštine TZ Josipa Kuzmanić i Snježana Vukadin.
Gđa.Vukadin je zaposlenica općine i potencijalni član nezavisne liste Ivice Radića a odbačena je zbog zakonske zapreke gdje je propao pokušaj da osoba koju priječi Zakon bude uvrštena u predstavničko tijelo.
Članica Skupštine TZ pod kontrolom je nepotistički nastrojenog načelnika i predsjednika TZ. Kao takva, nije objektivne u smislu analize čija pretpostavka je apolitično i objektivno prikazivanje stanja na terenu, intervjui i ankete.
Analiza ne uključuje statistički prikaz provedene ankete na EUSurvey kao ni podatke, odnosno rezultate ankete na kojima bi se trebala temeljiti provedba plana kao ni intervjui i ankete turista.
Plan upravljanja destinacijom TZ Okrug je eklatantan primjer manipulacije javnošću i netransparentnog dokumenta koji se kosi sa odlukama JLS vezanim za turizam te prikazuje već u ovoj fazi da je nedosljedan.
Primjer - prijedlog odluke o zabrani radova tijekom turističke sezone 2026g skraćuje vremenski interval zabrane radova za 1/3 u odnosu na prethodne godine i navodi mišljenje TZ Okrug kao osnovu dok strateški ciljevi plana, strateški ciljevi JLS, naputci Ministarstva turizma i TZ, prikazuju potrebu za produživanjem turističke sezone.
Plan je potrebno revidirati, uključiti lokalno stanovništvo u cjelini a posebno sudionike i prominentne članove zajednice, posebno one koji su se istakli kao aktivni u komunikaciji sa TZ i prijedlozima o kvalitetnijem upravljanju koji redovito nisu prihvaćani što je uzrokovalo i pisanje peticija koje isto tako nisu prihvaćane.
Intervjue istih osoba inturista kojo moraju biti transparentno objavljeni te provesti tribine, razgovore i uvažiti povratne informacije sa terena.
U suprotnom, proces ukazuje na manjak transparentnosti, komunikacije sa lokalnim stanovništvom i objektivnim sudionicima u turizmu na podrućji općine Okrug.
Trajanje
28.10.2025 -
27.11.2025
