Komentari Savjetovanje je završeno, više nije moguće komentirati.
Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba
Poštovani građani,
pozivamo Vas da sudjelujete u otvorenom savjetovanju u donošenju Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba.
Tema savjetovanja je: Donošenje Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba.
Opis savjetovanja: Na temelju članka 10. stavka 1. i članka 12. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22), članka 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (»Narodne novine« broj 22/19), članka 8. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/10) i članka 22. Statuta Grada Raba („Službene novine Primorsko-goranske“ broj 4/21), Gradsko vijeće Grada Raba za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju sukladno pravilniku iz članka 4. stavka 7. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22).
Na Odluci su radili: Upravni odjel ureda Grada, investicija i razvoja
Molimo zainteresiranu javnost da sudjeluju u donošenju Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba, upisivanjem svojih komentara na predviđeno mjesto pod Prijava/Vaš komentar.
Savjetovanje je otvoreno do: 23.2.2025.
Napomena: Nakon završetka savjetovanja objavit će se Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću, koje sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi.
Komentari (10)
16.02.2025 | Dick Spijkerman
Poštovani,
U odluci piše:
VII. POSEBNE MJERE ZABRANE SADNJE NEKIH BILJNIH VRSTA
Članak 31.
Zabranjuje se sadnja biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja) na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata.
-----------------------
Biljke koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja i slicno) ne spadaju u stambena naselja/sela/gradove, stoga naš prijedlog:
Prijedlog za Članak 31:
Zabranjuje se sadnja, obrada i prerada svih biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja, duhan i slicno) na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata na zemljištima svih namjena (građevinsko, poljoprviredno, gospodarsko)
-------------------------
S poštovanjem.
Susjedi padova 3 banjol
Poštovani,
U odluci piše:
VII. POSEBNE MJERE ZABRANE SADNJE NEKIH BILJNIH VRSTA
Članak 31.
Zabranjuje se sadnja biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja) na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata.
-----------------------
Biljke koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja i slicno) ne spadaju u stambena naselja/sela/gradove, stoga naš prijedlog:
Prijedlog za Članak 31:
Zabranjuje se sadnja, obrada i prerada svih biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja, duhan i slicno) na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata na zemljištima svih namjena (građevinsko, poljoprviredno, gospodarsko)
-------------------------
S poštovanjem.
Susjedi padova 3 banjol
18.02.2025 | Milan Pištalo
Molio bih da preispitate clanak 31. predložene Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na podrucju grada Raba
Naime mjera navedenog članka 31. upravo je kontradiktorna većini članaka predložene Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina grada Raba, kao i čl.10.,st.1. i čl. 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22), te Pravilniku o agrotehničkim mjerama,
Sadnja Industrijske konoplje uvelike podržava:
- Iz članka 1… agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje
tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju
- Sve agrotehnicke mjere navedene u ćlanku 3., a detaljno opisane u clancima od 4. do11. :
1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj
biljaka,
2. sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,
3. suzbijanje organizama štetnih za bilje,
4. gospodarenje biljnim ostatcima,
5. održavanje organske tvari i humusa u tlu,
6. održavanje povoljne strukture tla,
7. zaštita od erozije,
8. održavanje plodnosti tla.
Iz navedenog je razvidno da je mjera iz clanka 31. upravo suprotna sustini i provedbi ciljeva predložene Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Raba.
Osvrnuo bih se i na komentar gospodina Spijkermana koji glasi:
#Prijedlog za Članak 31:
Zabranjuje se sadnja, obrada i prerada svih biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja, duhan i slicno) na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata na zemljištima svih namjena (građevinsko, poljoprviredno, gospodarsko)#
Ovaj komentar je neprimjeren predmetnom savjetovanju jer se bavi ne samo zabranom uzgoja već i zabranom obrade i prerade industrijske konoplje, i to ne samo na poljoprivrednom nego i na zemljištima svih namjena (građevinsko pa čak i gospodarsko). Nijedno od navedenog ne spada u ciljeve ni mjere Odluke o agrotehnickim mjerama. Pored toga što je njegov prijedlog apsurdan i neutemeljen, nedopušteno zadire u brojne odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o gradnji i odredbe Ustava RH. Takodjer je kontradiktoran “Propisima za industrijsku konoplju u Europskoj uniji“ od 23.08.2022.
U konzultacijama sa stručnim osobama utvrđeno je da se slična odredba o zabrani uzgoja (bilo koje biljke) ne nalazi ni u jednoj “Odluci o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina” koje su donosili drugi gradovi. Stoga, obzirom da se samo ja i moja porodica bavi uzgojem industrijske konoplje na otoku Rabu, a na čestici neposredno uz česticu spomenute osobe, evidentno je da bi se moglo raditi o pogodovanju određenim interesnim skupinama/osobama.
U suradnji sa firmom Nanoemulsions, sa suprugom i sinom 2022. godine sam pokrenuo projekt uzgoja i testiranja sorti industrijske konoplje konoplje koje su odobrene za upotrebu u EU, s ciljem proizvodnje inovativnih produkata od ekstrakta navedene biljke kao i od ekstrakcijom dobivenih aktivnih tvari drugih biljaka odnosno njihovih dijelova. U ovaj dugoročni projekt su pored suradnje sa relevantnim istraživačkim subjektima uložena i značajna novčana sredstva te bi ovom mjerom iz clanka 31. bila narušena legitimna prava i očekivanja mene i moje porodice jer su čitavo vrijeme poštovani svi važeći zakoni republike Hrvatske vezani uz uzgoj navedene biljne kulture. Napominjem da je i moj sin koji je doktor znanosti čitavo vrijeme uključen u ovaj projekt kako svojim istraživačkim radom tako i financiranjem.
Sva dosadašnja potrebna dokumentacija dana je na uvid svim relevantnim službama pa tako i policiji i inspekciji Ministarstva poljoprivrede u čijoj je i nadležnosti uzgoj industrijske konoplje, koji nakon svojih izvida na terenu nisu imali nikakvih primjedbi. Dakle sva djelatnost je unutar strogih zakonskih uporišta, okvira i procedura Republike Hrvatske.
Naposljetku bih dodao da ćemo, ako bude bilo potrebno, svoja legitimno stečena prava i očekivanja braniti pozitivnim zakonskim procedurama.
Slijedom navedenog predlaže se ukidanje članka 31. predložene Odluke.
S poštovanjem, Mr.sc. Milan Pištalo
Molio bih da preispitate clanak 31. predložene Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na podrucju grada Raba
Naime mjera navedenog članka 31. upravo je kontradiktorna većini članaka predložene Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina grada Raba, kao i čl.10.,st.1. i čl. 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22), te Pravilniku o agrotehničkim mjerama,
Sadnja Industrijske konoplje uvelike podržava:
- Iz članka 1… agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje
tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju
- Sve agrotehnicke mjere navedene u ćlanku 3., a detaljno opisane u clancima od 4. do11. :
1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj
biljaka,
2. sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,
3. suzbijanje organizama štetnih za bilje,
4. gospodarenje biljnim ostatcima,
5. održavanje organske tvari i humusa u tlu,
6. održavanje povoljne strukture tla,
7. zaštita od erozije,
8. održavanje plodnosti tla.
Iz navedenog je razvidno da je mjera iz clanka 31. upravo suprotna sustini i provedbi ciljeva predložene Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Raba.
Osvrnuo bih se i na komentar gospodina Spijkermana koji glasi:
#Prijedlog za Članak 31:
Zabranjuje se sadnja, obrada i prerada svih biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja, duhan i slicno) na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata na zemljištima svih namjena (građevinsko, poljoprviredno, gospodarsko)#
Ovaj komentar je neprimjeren predmetnom savjetovanju jer se bavi ne samo zabranom uzgoja već i zabranom obrade i prerade industrijske konoplje, i to ne samo na poljoprivrednom nego i na zemljištima svih namjena (građevinsko pa čak i gospodarsko). Nijedno od navedenog ne spada u ciljeve ni mjere Odluke o agrotehnickim mjerama. Pored toga što je njegov prijedlog apsurdan i neutemeljen, nedopušteno zadire u brojne odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o gradnji i odredbe Ustava RH. Takodjer je kontradiktoran “Propisima za industrijsku konoplju u Europskoj uniji“ od 23.08.2022.
U konzultacijama sa stručnim osobama utvrđeno je da se slična odredba o zabrani uzgoja (bilo koje biljke) ne nalazi ni u jednoj “Odluci o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina” koje su donosili drugi gradovi. Stoga, obzirom da se samo ja i moja porodica bavi uzgojem industrijske konoplje na otoku Rabu, a na čestici neposredno uz česticu spomenute osobe, evidentno je da bi se moglo raditi o pogodovanju određenim interesnim skupinama/osobama.
U suradnji sa firmom Nanoemulsions, sa suprugom i sinom 2022. godine sam pokrenuo projekt uzgoja i testiranja sorti industrijske konoplje konoplje koje su odobrene za upotrebu u EU, s ciljem proizvodnje inovativnih produkata od ekstrakta navedene biljke kao i od ekstrakcijom dobivenih aktivnih tvari drugih biljaka odnosno njihovih dijelova. U ovaj dugoročni projekt su pored suradnje sa relevantnim istraživačkim subjektima uložena i značajna novčana sredstva te bi ovom mjerom iz clanka 31. bila narušena legitimna prava i očekivanja mene i moje porodice jer su čitavo vrijeme poštovani svi važeći zakoni republike Hrvatske vezani uz uzgoj navedene biljne kulture. Napominjem da je i moj sin koji je doktor znanosti čitavo vrijeme uključen u ovaj projekt kako svojim istraživačkim radom tako i financiranjem.
Sva dosadašnja potrebna dokumentacija dana je na uvid svim relevantnim službama pa tako i policiji i inspekciji Ministarstva poljoprivrede u čijoj je i nadležnosti uzgoj industrijske konoplje, koji nakon svojih izvida na terenu nisu imali nikakvih primjedbi. Dakle sva djelatnost je unutar strogih zakonskih uporišta, okvira i procedura Republike Hrvatske.
Naposljetku bih dodao da ćemo, ako bude bilo potrebno, svoja legitimno stečena prava i očekivanja braniti pozitivnim zakonskim procedurama.
Slijedom navedenog predlaže se ukidanje članka 31. predložene Odluke.
S poštovanjem, Mr.sc. Milan Pištalo
18.02.2025 | Katica Joković Nikolić
Poštovani ,
Od 2022. na zemljištu na otoku Rabu koje je u mom vasništvu a u vlasništvu mojih predaka više od 150 godina sa svojom porodicom pored raznih povrtnih kultura, maslina i voćaka uzgajamo i Zakonom dopuštene sorte industrijske konoplje.
Iznenađeni člankom 31 predložene Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Raba obratili smo se udruzi uzgajivača Industrijske konoplje u Republici Hrvatskoj te citiram odgovor njihove pravne službe:
# Zbog činjenice da u članku 10. stavku 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu piše tekst: '' Općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju sukladno pravilniku iz članka 4. stavka 7. ovoga Zakona.''; i u članku 4. stavku 7. Zakona o poljoprivrednom zemljištu piše tekst: ''Agrotehničke mjere iz stavka 6. ovoga članka propisuje ministar nadležan za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.''; i u članku 4. stavku 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu piše tekst: ''Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere, ne umanjujući njegovu vrijednost.''; i u članku 12. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu piše tekst: ''Općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa''; i u članku 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama piše tekst: ''Općinsko, odnosno Gradsko vijeće, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju.''; Grad Rab nema ovlasti na temelju navedenoga donijeti članak 31. Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba u kojem piše tekst: ''Zabranjuje se sadnja biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja) na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata.''; jer se istim člankom zabranjuje sadnja biljnih vrsta na poljoprivrednom zemljištu i to posebno se napominje industrijska konoplja, a upravo zabranom sadnje ikakvih biljnih vrsta se radi suprotno od onoga što je zakonom propisano, a to znači da se navedenim člankom 31. Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba umanjuje vrijednost poljoprivrednog zemljišta, te se nanosi šteta, onemogućuje ili smanjuje poljoprivredna proizvodnja, te ne piše igdje u navedenim člancima i stavcima navedenih Zakona da Gradsko vijeće propisuje mjere zabrane za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa , nego piše da gradsko vijeće propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa, što znači da Gradsko vijeće Grada Raba zakonski nije ovlašteno donijeti mjeru zabrane iz članka 31. Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba .#
Nadalje u razgovoru sa predstavnicima udruge pojavila su se dva vrlo važna pitanja.
1. Usvajanje spornog članka 31. predstavljalo bi napad na sve legalne i prijavljene uzgajivače industrijske konoplje u Republici Hrvatskoj i njhova legitimno stečena prava I očekivanja
2. Otvaranje #Pandorine kutije# rješavanja konflikata između susjeda zabranom sadnje pojedinih biljnih vrsta # neugodnog mirisa # o čemu se našem slučaju zapravo i radi. Sporni članak bazira se na subjektivnoj procjeni kvaliteta određenog mirisa neke biljke što nema ni uporište ni opravdanje u niti jednom za ovu temu relevantnom zakonu ili pravilniku Republike Hrvatske. Ako bi se i bavili #subjektivnim i objektivnim# kvalitetama određenih mirisa to sigurno nije u nadležnosti osobe ili osoba koje predlažu članak 31. ove Odluke već za ovu temu specijaliziranih znanstvenih instraživanja i pripadajućih institucija. Dodali bih kako se u našem slučaju uz samu granicu sa mojm česticom kao i kućom gospodina Spijkermana (koji se svesrdno zalaže za usvajanje ovog članka pa čak i daje potpuno neopravdane i neutemeljene razloge za njegovo proširenje), uzgajaju domaće životinje vrlo intenzivnog i #neugodnog# mirisa.
Istaknuli bi naša pozitivna iskustva u uzgoju industrijske konoplje. Na zemljištu površine 1300 m2 indijsku konoplju sadimo i uzgajamo na površini od cca 500 m2 a na ostalom dijelu uzgajamo razne povrtne kulture te ima i 7 stabala maslina kao i mnoštvo novo posađenih voćaka. Sve se uzgaja po principima permakulture a na zemljište su dolazili i studenti permakulture iz Njemačke i Austrije. Nakon uzgoja industrijske konoplje primjetili smo smanjenje broja nametnika i povećanje kvalitete povrtnih kultura kao i nešto smanjenu potrebu za obogaćivanjem tla organskim metodama.
Ta pozitivna iskustva upravo spadaju u ciljeve koje grad Rab želi postići prijedlogom ove Odluke.
Dokumentirano je da se na otoku Rabu kao i mnogim drugim dijelovima Hrvatske industrijska konoplja u prošlosti sadila kao važna sirovina za izradu užadi, mreža, platna i drugih tekstilnih proizvoda (ja jos uvijek posjedujem te proizvode koji sluze i nakon vise od 100 godina).
Hrvatska ima dugu tradiciju uzgoja konoplje koja se koristila i za proizvodnju ulja, hrane i medicinskih pripravaka. Međutim, vremenom je uzgoj industrijske konoplje opao zbog promjene zakona i industrijskih alternativa, ali se danas ponovo vraća u fokus zbog ekoloških i ekonomskih prednosti što je prepoznato i prenešeno u odredbe i zakone EU.
Predlaže se brisanje članka 31. predložene Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Raba.
Osvrnula bih se i na članke 26. I 27.
Čl. 26. navedene odluke propisano je:
Na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama zabranjeno je parkiranje, zadržavanje, trajno postavljanje kao i deponiranje kamp-kućica, kamp-prikolica, pokretnih kućica na kotačima, (mobile home), autodomova (kampera), metalnih brodskih kontejnera, kiosk kućica, svih vrsta plovila, neregistriranih i napuštenih vozila, kao i drugih sličnih izvedenica istih.
Članak 27.
Mjere zabrane ovom Odlukom sadržane u članku 24., 25. i 26. odnose se na svo poljoprivredno zemljište, državno i privatno, kao i na vlasnike i posjednike poljoprivrednog zemljišta, kao i na druge pravne i fizičke osobe koje imaju dopuštenje pristupa privatnom poljoprivrednom zemljištu od vlasnika ili posjednika.
Smatram da se tom odredbom pretjerano zadire u prava vlasništva i to potpuno neosnovano pravdajući to zadiranje ciljem sprječavanja korištenja poljoprivrednog zemljišta u turističke svrhe odnosno za kampiranje.
Istim člankom se onemogućava poljoprivrednicima koji koriste i održavaju poljoprivredno zemljišteodnosno koji se bave poljoprivredom da raspolažu svojim privatnim vlansništvom i neopravdano im se otežava bavljenje poljoprivrednom djelatnosti na poljoprivrednom zemljištu.
MJERODAVNI ČLANCI USTAVA I KONVENCIJE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJENIH
SLOBODA:
30. Članak 3., članak 16., članak 48. stavak 1. i članak 50. stavak 1. Ustava glase:
"Članak 3.
... nepovredivost vlasništva ... najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava."
"Članak 16.
Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem usvakom pojedinom slučaju."
"Članak 48.
Jamči se pravo vlasništva. (...)"
"Članak 50.
Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti. (...)"
31. Člankom 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02. i 1/06.; u daljnjem tekstu: Protokol br. 1 uz Konvenciju), propisano je:
"Članak 1.
ZAŠTITA VLASNIŠTVA
Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava.
Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni."
Ustav sadrži tri zasebna pravila vezana uz ustavno uređenje vlasništva:
- prvo pravilo, sadržano u članku 48. stavku 1. Ustava, opće je naravi i propisuje jamstvo prava vlasništva;
- drugo pravilo, sadržano u članku 50. stavku 1. Ustava, uređuje oduzimanje odnosno ograničavanje vlasništva koje se neće smatrati ustavnopravno nedopuštenim ako je propisano zakonom, ako je u interesu Republike Hrvatske i ako je za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo osigurana I isplaćena naknada u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine;
- treće pravilo, sadržano u članku 50. stavku 2. Ustava, priznaje zakonodavcu ovlast da zakonom ograničava vlasnička prava (i poduzetničke slobode) radi zaštite pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade.
Ta tri pravila, međutim, nisu samostojna i nepovezana. Drugo i treće pravilo, koji se tiču određenih stupnjeva miješanja u pravo vlasništva, uvijek se moraju tumačiti u svjetlu općeg jamstva iz članka 48. stavka 1. Ustava: prije razmatranja je li prvo pravilo poštovano uvijek se mora odrediti jesu li druga dva primjenjiva na konkretan slučaj koji je predmet ustavnosudskog ispitivanja.
Ustavni sud također napominje da svako miješanje u pravo vlasništva, zasnovano na odredbamačlanka 50. Ustava, mora osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom ustavnog prava vlasništva privatnih osoba i zahtjeva koje postavljaju državni odnosno javni ili opći interesi zajednice (koji mogu uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba). Zahtjev za postizanjem te ravnoteže izražen je u strukturi članaka 48. stavka 1. i 50. Ustava, promatra li ih se kao jednu cjelinu, pri čemu ustavotvorac izrijekom postavlja još i dopunski zahtjev: svako ograničenje vlasništva odnosno vlasničkih prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju (članak 16. stavak 2. Ustava). Stoga u svakom pojedinom slučaju mora postojati razuman odnos razmjernosti između sredstava koja se koriste pri oduzimanju ili ograničavanju vlasništva i ciljeva koji se time nastoje postići. Sažeto, miješanje u vlasništvo mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.
Ustavni sud napominje da su sva državna i ina tijela s javnim ovlastima dužna u svom djelovanjupaziti da ne dovedu u pitanje najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske propisane člankom 3. Ustava, od kojih je u konkretnom slučaju mjerodavna nepovredivost vlasništva, čiji se sadržaj, opseg i doseg detaljnije razrađuju člankom 16., člankom 48. stavcima 1. i 2. i člankom 50. Ustava.
Stoga su državna i ina tijela dužna, u svim slučajevima u kojima stranke istaknu prigovor miješanja (zadiranja) u pravo vlasništva zajamčeno člankom 48. stavkom 1. Ustava, osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom jamstva prava vlasništva i njemu suprotstavljenog zahtjeva koje postavlja javni interes (koji može uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba).
U tu svrhu ta su tijela dužna ispitati:
- prije svega radi li se u konkretnom slučaju o imovini koja ulazi u doseg zaštite jamstva prava vlasništva propisanog člankom 48. stavkom 1. Ustava,
- potom je li zahtijevano miješanje u jamstvo prava vlasništva utemeljeno na zakonu,
- zatim teži li se zahtijevanim miješanjem ostvariti legitimni cilj, te
- je li cilj koji se nastoji ostvariti razmjeran predloženom sredstvu miješanja.
Sukladno gore navedenom molim da gradsko vijeće preispita svoju odluku (čl. 26.) kojom želi ograničiti pravo vlasništva poljoprivrednicima da na svojoj zemlji drže svoje pokretne stvari(primjerice poljoprivredni alat u pokretnom spremniku) pod uvjetom da time ne krše Zakonsku regulativu:
- ne dovode druge u neposrednu opasnost od požara odnosno ne krše Zakon o zaštiti od požara kojim ni na koji način nije zabranjeno držanje alata u pokretnom spremniku za alat,
- ne koriste poljoprivredno zemljište u svrhu kratkoročnog boravka (kampiranje) odnosno ne krše odredbe Zakona o turizmu kojim je ogrničena mogućnost kampiranja isključivo u kampovima,
budući da držanje alata u pokretnom spremniku za alat ni na koji način ne predstavlja kampiranje,
- ne grade građevine na poljoprivrednom zemljištu bez akta za građenje odnosno ne grade jednostavne građevine bez akta za građenje, što bi bilo protivno zakonu o gradnji i zakonu o prostornom uređenju,
- ne umanjuju vrijednost poljoprivrednog zemljišta niti trajno oštećuju poljoprivredno zemljište što bi bilo protivno zakonu o poljoprivrednom zemljištu, itd.
Dakle ograničenja prava vlasništva već su propisana navedenim i drugim Zakonima, a dodatno ograničavanje prava vlasništva odlukom gradskog vijeća, koje je prema mom mišljenju potpuno Zakonski neutemeljeno nikako nije opravdano, a pogotovo nije opravdano člankom 10. stavka 1. I članka 12. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22), člankom 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (»Narodne novine« broj 22/19), člankom 8. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/10) i člankom 22. Statuta Grada Raba („Službene novine Primorsko-goranske“ broj 4/21) temeljem kojih se donosi navedenu odluku.
S poštovanjem
Mr.sc. Katica Jokoviđ Nikolić
Poštovani ,
Od 2022. na zemljištu na otoku Rabu koje je u mom vasništvu a u vlasništvu mojih predaka više od 150 godina sa svojom porodicom pored raznih povrtnih kultura, maslina i voćaka uzgajamo i Zakonom dopuštene sorte industrijske konoplje.
Iznenađeni člankom 31 predložene Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Raba obratili smo se udruzi uzgajivača Industrijske konoplje u Republici Hrvatskoj te citiram odgovor njihove pravne službe:
# Zbog činjenice da u članku 10. stavku 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu piše tekst: '' Općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju sukladno pravilniku iz članka 4. stavka 7. ovoga Zakona.''; i u članku 4. stavku 7. Zakona o poljoprivrednom zemljištu piše tekst: ''Agrotehničke mjere iz stavka 6. ovoga članka propisuje ministar nadležan za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.''; i u članku 4. stavku 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu piše tekst: ''Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere, ne umanjujući njegovu vrijednost.''; i u članku 12. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu piše tekst: ''Općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa''; i u članku 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama piše tekst: ''Općinsko, odnosno Gradsko vijeće, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju.''; Grad Rab nema ovlasti na temelju navedenoga donijeti članak 31. Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba u kojem piše tekst: ''Zabranjuje se sadnja biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja) na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata.''; jer se istim člankom zabranjuje sadnja biljnih vrsta na poljoprivrednom zemljištu i to posebno se napominje industrijska konoplja, a upravo zabranom sadnje ikakvih biljnih vrsta se radi suprotno od onoga što je zakonom propisano, a to znači da se navedenim člankom 31. Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba umanjuje vrijednost poljoprivrednog zemljišta, te se nanosi šteta, onemogućuje ili smanjuje poljoprivredna proizvodnja, te ne piše igdje u navedenim člancima i stavcima navedenih Zakona da Gradsko vijeće propisuje mjere zabrane za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa , nego piše da gradsko vijeće propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa, što znači da Gradsko vijeće Grada Raba zakonski nije ovlašteno donijeti mjeru zabrane iz članka 31. Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba .#
Nadalje u razgovoru sa predstavnicima udruge pojavila su se dva vrlo važna pitanja.
1. Usvajanje spornog članka 31. predstavljalo bi napad na sve legalne i prijavljene uzgajivače industrijske konoplje u Republici Hrvatskoj i njhova legitimno stečena prava I očekivanja
2. Otvaranje #Pandorine kutije# rješavanja konflikata između susjeda zabranom sadnje pojedinih biljnih vrsta # neugodnog mirisa # o čemu se našem slučaju zapravo i radi. Sporni članak bazira se na subjektivnoj procjeni kvaliteta određenog mirisa neke biljke što nema ni uporište ni opravdanje u niti jednom za ovu temu relevantnom zakonu ili pravilniku Republike Hrvatske. Ako bi se i bavili #subjektivnim i objektivnim# kvalitetama određenih mirisa to sigurno nije u nadležnosti osobe ili osoba koje predlažu članak 31. ove Odluke već za ovu temu specijaliziranih znanstvenih instraživanja i pripadajućih institucija. Dodali bih kako se u našem slučaju uz samu granicu sa mojm česticom kao i kućom gospodina Spijkermana (koji se svesrdno zalaže za usvajanje ovog članka pa čak i daje potpuno neopravdane i neutemeljene razloge za njegovo proširenje), uzgajaju domaće životinje vrlo intenzivnog i #neugodnog# mirisa.
Istaknuli bi naša pozitivna iskustva u uzgoju industrijske konoplje. Na zemljištu površine 1300 m2 indijsku konoplju sadimo i uzgajamo na površini od cca 500 m2 a na ostalom dijelu uzgajamo razne povrtne kulture te ima i 7 stabala maslina kao i mnoštvo novo posađenih voćaka. Sve se uzgaja po principima permakulture a na zemljište su dolazili i studenti permakulture iz Njemačke i Austrije. Nakon uzgoja industrijske konoplje primjetili smo smanjenje broja nametnika i povećanje kvalitete povrtnih kultura kao i nešto smanjenu potrebu za obogaćivanjem tla organskim metodama.
Ta pozitivna iskustva upravo spadaju u ciljeve koje grad Rab želi postići prijedlogom ove Odluke.
Dokumentirano je da se na otoku Rabu kao i mnogim drugim dijelovima Hrvatske industrijska konoplja u prošlosti sadila kao važna sirovina za izradu užadi, mreža, platna i drugih tekstilnih proizvoda (ja jos uvijek posjedujem te proizvode koji sluze i nakon vise od 100 godina).
Hrvatska ima dugu tradiciju uzgoja konoplje koja se koristila i za proizvodnju ulja, hrane i medicinskih pripravaka. Međutim, vremenom je uzgoj industrijske konoplje opao zbog promjene zakona i industrijskih alternativa, ali se danas ponovo vraća u fokus zbog ekoloških i ekonomskih prednosti što je prepoznato i prenešeno u odredbe i zakone EU.
Predlaže se brisanje članka 31. predložene Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Raba.
Osvrnula bih se i na članke 26. I 27.
Čl. 26. navedene odluke propisano je:
Na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama zabranjeno je parkiranje, zadržavanje, trajno postavljanje kao i deponiranje kamp-kućica, kamp-prikolica, pokretnih kućica na kotačima, (mobile home), autodomova (kampera), metalnih brodskih kontejnera, kiosk kućica, svih vrsta plovila, neregistriranih i napuštenih vozila, kao i drugih sličnih izvedenica istih.
Članak 27.
Mjere zabrane ovom Odlukom sadržane u članku 24., 25. i 26. odnose se na svo poljoprivredno zemljište, državno i privatno, kao i na vlasnike i posjednike poljoprivrednog zemljišta, kao i na druge pravne i fizičke osobe koje imaju dopuštenje pristupa privatnom poljoprivrednom zemljištu od vlasnika ili posjednika.
Smatram da se tom odredbom pretjerano zadire u prava vlasništva i to potpuno neosnovano pravdajući to zadiranje ciljem sprječavanja korištenja poljoprivrednog zemljišta u turističke svrhe odnosno za kampiranje.
Istim člankom se onemogućava poljoprivrednicima koji koriste i održavaju poljoprivredno zemljišteodnosno koji se bave poljoprivredom da raspolažu svojim privatnim vlansništvom i neopravdano im se otežava bavljenje poljoprivrednom djelatnosti na poljoprivrednom zemljištu.
MJERODAVNI ČLANCI USTAVA I KONVENCIJE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJENIH
SLOBODA:
30. Članak 3., članak 16., članak 48. stavak 1. i članak 50. stavak 1. Ustava glase:
"Članak 3.
... nepovredivost vlasništva ... najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava."
"Članak 16.
Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem usvakom pojedinom slučaju."
"Članak 48.
Jamči se pravo vlasništva. (...)"
"Članak 50.
Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti. (...)"
31. Člankom 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02. i 1/06.; u daljnjem tekstu: Protokol br. 1 uz Konvenciju), propisano je:
"Članak 1.
ZAŠTITA VLASNIŠTVA
Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava.
Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni."
Ustav sadrži tri zasebna pravila vezana uz ustavno uređenje vlasništva:
- prvo pravilo, sadržano u članku 48. stavku 1. Ustava, opće je naravi i propisuje jamstvo prava vlasništva;
- drugo pravilo, sadržano u članku 50. stavku 1. Ustava, uređuje oduzimanje odnosno ograničavanje vlasništva koje se neće smatrati ustavnopravno nedopuštenim ako je propisano zakonom, ako je u interesu Republike Hrvatske i ako je za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo osigurana I isplaćena naknada u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine;
- treće pravilo, sadržano u članku 50. stavku 2. Ustava, priznaje zakonodavcu ovlast da zakonom ograničava vlasnička prava (i poduzetničke slobode) radi zaštite pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade.
Ta tri pravila, međutim, nisu samostojna i nepovezana. Drugo i treće pravilo, koji se tiču određenih stupnjeva miješanja u pravo vlasništva, uvijek se moraju tumačiti u svjetlu općeg jamstva iz članka 48. stavka 1. Ustava: prije razmatranja je li prvo pravilo poštovano uvijek se mora odrediti jesu li druga dva primjenjiva na konkretan slučaj koji je predmet ustavnosudskog ispitivanja.
Ustavni sud također napominje da svako miješanje u pravo vlasništva, zasnovano na odredbamačlanka 50. Ustava, mora osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom ustavnog prava vlasništva privatnih osoba i zahtjeva koje postavljaju državni odnosno javni ili opći interesi zajednice (koji mogu uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba). Zahtjev za postizanjem te ravnoteže izražen je u strukturi članaka 48. stavka 1. i 50. Ustava, promatra li ih se kao jednu cjelinu, pri čemu ustavotvorac izrijekom postavlja još i dopunski zahtjev: svako ograničenje vlasništva odnosno vlasničkih prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju (članak 16. stavak 2. Ustava). Stoga u svakom pojedinom slučaju mora postojati razuman odnos razmjernosti između sredstava koja se koriste pri oduzimanju ili ograničavanju vlasništva i ciljeva koji se time nastoje postići. Sažeto, miješanje u vlasništvo mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.
Ustavni sud napominje da su sva državna i ina tijela s javnim ovlastima dužna u svom djelovanjupaziti da ne dovedu u pitanje najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske propisane člankom 3. Ustava, od kojih je u konkretnom slučaju mjerodavna nepovredivost vlasništva, čiji se sadržaj, opseg i doseg detaljnije razrađuju člankom 16., člankom 48. stavcima 1. i 2. i člankom 50. Ustava.
Stoga su državna i ina tijela dužna, u svim slučajevima u kojima stranke istaknu prigovor miješanja (zadiranja) u pravo vlasništva zajamčeno člankom 48. stavkom 1. Ustava, osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom jamstva prava vlasništva i njemu suprotstavljenog zahtjeva koje postavlja javni interes (koji može uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba).
U tu svrhu ta su tijela dužna ispitati:
- prije svega radi li se u konkretnom slučaju o imovini koja ulazi u doseg zaštite jamstva prava vlasništva propisanog člankom 48. stavkom 1. Ustava,
- potom je li zahtijevano miješanje u jamstvo prava vlasništva utemeljeno na zakonu,
- zatim teži li se zahtijevanim miješanjem ostvariti legitimni cilj, te
- je li cilj koji se nastoji ostvariti razmjeran predloženom sredstvu miješanja.
Sukladno gore navedenom molim da gradsko vijeće preispita svoju odluku (čl. 26.) kojom želi ograničiti pravo vlasništva poljoprivrednicima da na svojoj zemlji drže svoje pokretne stvari(primjerice poljoprivredni alat u pokretnom spremniku) pod uvjetom da time ne krše Zakonsku regulativu:
- ne dovode druge u neposrednu opasnost od požara odnosno ne krše Zakon o zaštiti od požara kojim ni na koji način nije zabranjeno držanje alata u pokretnom spremniku za alat,
- ne koriste poljoprivredno zemljište u svrhu kratkoročnog boravka (kampiranje) odnosno ne krše odredbe Zakona o turizmu kojim je ogrničena mogućnost kampiranja isključivo u kampovima,
budući da držanje alata u pokretnom spremniku za alat ni na koji način ne predstavlja kampiranje,
- ne grade građevine na poljoprivrednom zemljištu bez akta za građenje odnosno ne grade jednostavne građevine bez akta za građenje, što bi bilo protivno zakonu o gradnji i zakonu o prostornom uređenju,
- ne umanjuju vrijednost poljoprivrednog zemljišta niti trajno oštećuju poljoprivredno zemljište što bi bilo protivno zakonu o poljoprivrednom zemljištu, itd.
Dakle ograničenja prava vlasništva već su propisana navedenim i drugim Zakonima, a dodatno ograničavanje prava vlasništva odlukom gradskog vijeća, koje je prema mom mišljenju potpuno Zakonski neutemeljeno nikako nije opravdano, a pogotovo nije opravdano člankom 10. stavka 1. I članka 12. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22), člankom 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (»Narodne novine« broj 22/19), člankom 8. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/10) i člankom 22. Statuta Grada Raba („Službene novine Primorsko-goranske“ broj 4/21) temeljem kojih se donosi navedenu odluku.
S poštovanjem
Mr.sc. Katica Jokoviđ Nikolić
18.02.2025 | Žasmina Pankova Pokrovac
VII. POSEBNE MJERE ZABRANE SADNJE NEKIH BILJNIH VRSTA
Članak 31.
Zabranjuje se sadnja biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja) na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata.
Predlažem da izbrišete članak 31. predložene Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Raba.
OBRAZLOŽENJE:
Gradsko vijeće Grada Raba zakonski nije ovlašteno donijeti mjeru zabrane iz članka 31. jer ni u čl.10., st.1. i čl. 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22), ni u Pravilniku o agrotehničkim mjerama, ni u Statutu Grada Raba („Službene novine Primorsko-goranske“ broj 4/21), kao ni u jednom pravnom aktu Republike Hrvatske, nije navedena zabrana sadnje neke poljoprivredne biljne vrste.
Za pravni akt gradske uprave, osim što je zakonski neutemeljeno, konstrukcija „zabranjuje se sadnja biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise“ je u najmanju ruku neozbiljna jer bi trebala pravnim aktom regulirati subjektivni senzorni podražaj.
Propisane mjere sadrže agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju te mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a ne mjere zabrane. Štoviše, članak 31. kontradiktoran je i samoj namjeni Odluke, odnosno njegovom primjenom bi se umanjila vrijednost poljoprivrednog zemljišta, nanijela šteta, onemogućila ili smanjila poljoprivredna proizvodnja, s što je samo po sebi utuživo.
Na otoku Rabu smo 2022. krenuli sa sadnjom i uzgojem industrijuske konoplje, pri čemu moram naglasiti da je baš konoplja biljka koja je prema svim parametrima zaštite i podrške ekosustavu od izuzetne važnosti.
Od početka pokretanja ovog uzgojno-proizvodno-istraživačkog poslovnog projekta inovativnih proizvoda od biljnih ekstrakata (u budućnosti i ne samo od konoplje) strogo se pazilo na zakonska uporišta, okvire i procedure. Konzultirani su nadležni činovnici iz ureda Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i relevantni stručnjaci pravne struke, između ostalih moj suprug, dr.sc.prof. pravnih znanosti Zoran Pokrovac. U projekt, čiji je nositelj moja tvrtka Nanoemulsions j.o.d.d., uložena su značajna novčana sredstva (privatna, bez ikakvih državnih ili lokalnih poticaja) s očekivanom milijunskom dobiti.
Uzgoj domaće, otočke industrijuske konoplje (Cannabis sativa subsp. sativa) i proizvodnja CBD ulja i inovativnih proizvoda koji sadrze ekstrahirane biljne aktivne tvari poželjna je gospodarstvena grana koju bi vlasti trebale podržavati jer se radi o pravom hrvatskom produktu, a ne uvozne trgovine nepoznatog porijekla sirovine. Kod uzgoja koristimo bunarsku vodu, a proizvodnja ne zahtjeva vodu i ne stvara onečišćavajući po okolinu otpad. Dakle, ne ostavljamo negativni ili opterećujući otisak na ekosustav ili infrastrukturu.
Nadalje, eksplicitno navođenje baš industrijske konoplje kao primjer zabrane pobuđuje određene sumnje pogodovanja budući da se slična mjera ne nalazi baš ni u jednoj Odluci o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina koja je donešena u drugim općinama RH.
Da apsurd predložene mjere bude veći, citirat ću nekoliko isječaka iz Izvješća „Tržišni trendovi i propisi za industrijsku konoplju u Europskoj uniji“ od 23.08.2022. koji dokumentiraju ogromnu korist industrijske konoplje za ekosustav: (https://apps.fas.usda.gov/newgainapi/api/Report/DownloadReportByFileName?fileName=Market%20Trends%20and%20Regulations%20for%20Industrial%20Hemp%20in%20the%20European%20Union_Brussels%20USEU_European%20Union_E42022-0052 )
„Danas Europska unija (EU) procjenjuje mogućnosti za proširenje upotrebe konoplje, dijelom i zbog
potreba za smanjenjem upotrebe fosilnih goriva i proizvoda s visokim udjelom ugljika. U tom pogledu europski Komisija vidi uzgoj konoplje u Uniji kao doprinos ciljevima Europskog zelenog plana.
Predstavljen u prosincu 2019., glavni je cilj EU Green Deala da EU postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050.
Uzgoj konoplje nudi niz prednosti za okoliš, uključujući skladištenje ugljika, sprječavanje erozije,
povećana bioraznolikost, niske ili nikakve potrebe za pesticidima i prekidanje ciklusa bolesti u plodoredu.
Prema Europskoj komisiji, konoplja ima visoku stopu vezivanja ugljika, otprilike jedan hektar konoplje može vezati 9-15 tona CO2. To je jednako količini ugljika u mladoj šumi može izdvojiti, ali potrebno je samo pet mjeseci za uzgoj. Gusto lišće biljke konoplje stvara prirodno tlo pokrov, koji može smanjiti gubitak vode i zaštititi od erozije tla.
Upotreba pesticida može se smanjiti zbog niske osjetljivosti na štetočine.
Naposljetku, sposobnost zasjenjenja konoplje i brza stopa rasta smanjuju rast korova, tako da konoplja može pomoći u prekidu ciklusa bolesti u plodoredu.
Zbog dobrobiti konoplje za okoliš i njezine svestranosti u industrijskoj i prehrambenoj upotrebi, proizvodnja konoplje u Europskoj uniji raste.
Zajednička poljoprivredna politika (CAP) pokrenuta je 1962. godine kao partnerstvo između poljoprivrede i društva te između Europske unije i njezinih poljoprivrednika. Upravlja se i financira na europskoj razini i slijedi zajedničku politiku za sve države članice EU-a. CAP nastoji:
Poduprijeti poljoprivrednike i poboljšati poljoprivrednu produktivnost
Osigurati kontinuitet i stabilnu opskrbu hranom
Zaštititi poljoprivrednike Europske unije i osigurajte im sredstva za život
Pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima
Poticati ekološki održivu poljoprivredu diljem EU-a
Pružiti podršku ruralnom gospodarskom razvoju promicanjem radnih mjesta u poljoprivredi, poljoprivredno-prehrambenoj industriji i povezanim sektorima
U okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU daje potporu poljoprivrednicima koji uzgajaju konoplju. Uzgoj industrijske konoplje prihvatljiv je za izravna plaćanja po površini u okviru ZPP-a. Osim toga, u Francuskoj, Rumunjskoj i Poljskoj provodi se dobrovoljna vezana potpora za konoplju. To znači da postoji veza između primanja isplata dohodovne pomoći i proizvodnje konoplje.
Da bi imali pravo na izravna plaćanja za industrijsku konoplju, poljoprivrednici moraju zadovoljiti posebne standarde. Prvo, može se koristiti samo certificirano sjeme sorti navedenih u zajedničkom katalogu poljoprivrednih vrsta EU-a.Trenutno postoji 75 sorti konoplje koje su odobrene za upotrebu u EU.“
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Zaključno, privatno vlasništvo zaštićeno je kako Ustavom tako i odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te predstavlja zadiranje države, odnosno jedinica lokalne uprave i samouprave u pravo vlasništva dopušteno samo u iznimnim, Zakonom predviđenim situacijama koje se ne mogu proširivati podzakonskim aktima.
S poštovanjem,
U ime Nanoemulsions j.d.o.o., Žasmina Pankova Pokrovac
VII. POSEBNE MJERE ZABRANE SADNJE NEKIH BILJNIH VRSTA
Članak 31.
Zabranjuje se sadnja biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja) na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata.
Predlažem da izbrišete članak 31. predložene Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Raba.
OBRAZLOŽENJE:
Gradsko vijeće Grada Raba zakonski nije ovlašteno donijeti mjeru zabrane iz članka 31. jer ni u čl.10., st.1. i čl. 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22), ni u Pravilniku o agrotehničkim mjerama, ni u Statutu Grada Raba („Službene novine Primorsko-goranske“ broj 4/21), kao ni u jednom pravnom aktu Republike Hrvatske, nije navedena zabrana sadnje neke poljoprivredne biljne vrste.
Za pravni akt gradske uprave, osim što je zakonski neutemeljeno, konstrukcija „zabranjuje se sadnja biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise“ je u najmanju ruku neozbiljna jer bi trebala pravnim aktom regulirati subjektivni senzorni podražaj.
Propisane mjere sadrže agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju te mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a ne mjere zabrane. Štoviše, članak 31. kontradiktoran je i samoj namjeni Odluke, odnosno njegovom primjenom bi se umanjila vrijednost poljoprivrednog zemljišta, nanijela šteta, onemogućila ili smanjila poljoprivredna proizvodnja, s što je samo po sebi utuživo.
Na otoku Rabu smo 2022. krenuli sa sadnjom i uzgojem industrijuske konoplje, pri čemu moram naglasiti da je baš konoplja biljka koja je prema svim parametrima zaštite i podrške ekosustavu od izuzetne važnosti.
Od početka pokretanja ovog uzgojno-proizvodno-istraživačkog poslovnog projekta inovativnih proizvoda od biljnih ekstrakata (u budućnosti i ne samo od konoplje) strogo se pazilo na zakonska uporišta, okvire i procedure. Konzultirani su nadležni činovnici iz ureda Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i relevantni stručnjaci pravne struke, između ostalih moj suprug, dr.sc.prof. pravnih znanosti Zoran Pokrovac. U projekt, čiji je nositelj moja tvrtka Nanoemulsions j.o.d.d., uložena su značajna novčana sredstva (privatna, bez ikakvih državnih ili lokalnih poticaja) s očekivanom milijunskom dobiti.
Uzgoj domaće, otočke industrijuske konoplje (Cannabis sativa subsp. sativa) i proizvodnja CBD ulja i inovativnih proizvoda koji sadrze ekstrahirane biljne aktivne tvari poželjna je gospodarstvena grana koju bi vlasti trebale podržavati jer se radi o pravom hrvatskom produktu, a ne uvozne trgovine nepoznatog porijekla sirovine. Kod uzgoja koristimo bunarsku vodu, a proizvodnja ne zahtjeva vodu i ne stvara onečišćavajući po okolinu otpad. Dakle, ne ostavljamo negativni ili opterećujući otisak na ekosustav ili infrastrukturu.
Nadalje, eksplicitno navođenje baš industrijske konoplje kao primjer zabrane pobuđuje određene sumnje pogodovanja budući da se slična mjera ne nalazi baš ni u jednoj Odluci o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina koja je donešena u drugim općinama RH.
Da apsurd predložene mjere bude veći, citirat ću nekoliko isječaka iz Izvješća „Tržišni trendovi i propisi za industrijsku konoplju u Europskoj uniji“ od 23.08.2022. koji dokumentiraju ogromnu korist industrijske konoplje za ekosustav: (https://apps.fas.usda.gov/newgainapi/api/Report/DownloadReportByFileName?fileName=Market%20Trends%20and%20Regulations%20for%20Industrial%20Hemp%20in%20the%20European%20Union_Brussels%20USEU_European%20Union_E42022-0052 )
„Danas Europska unija (EU) procjenjuje mogućnosti za proširenje upotrebe konoplje, dijelom i zbog
potreba za smanjenjem upotrebe fosilnih goriva i proizvoda s visokim udjelom ugljika. U tom pogledu europski Komisija vidi uzgoj konoplje u Uniji kao doprinos ciljevima Europskog zelenog plana.
Predstavljen u prosincu 2019., glavni je cilj EU Green Deala da EU postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050.
Uzgoj konoplje nudi niz prednosti za okoliš, uključujući skladištenje ugljika, sprječavanje erozije,
povećana bioraznolikost, niske ili nikakve potrebe za pesticidima i prekidanje ciklusa bolesti u plodoredu.
Prema Europskoj komisiji, konoplja ima visoku stopu vezivanja ugljika, otprilike jedan hektar konoplje može vezati 9-15 tona CO2. To je jednako količini ugljika u mladoj šumi može izdvojiti, ali potrebno je samo pet mjeseci za uzgoj. Gusto lišće biljke konoplje stvara prirodno tlo pokrov, koji može smanjiti gubitak vode i zaštititi od erozije tla.
Upotreba pesticida može se smanjiti zbog niske osjetljivosti na štetočine.
Naposljetku, sposobnost zasjenjenja konoplje i brza stopa rasta smanjuju rast korova, tako da konoplja može pomoći u prekidu ciklusa bolesti u plodoredu.
Zbog dobrobiti konoplje za okoliš i njezine svestranosti u industrijskoj i prehrambenoj upotrebi, proizvodnja konoplje u Europskoj uniji raste.
Zajednička poljoprivredna politika (CAP) pokrenuta je 1962. godine kao partnerstvo između poljoprivrede i društva te između Europske unije i njezinih poljoprivrednika. Upravlja se i financira na europskoj razini i slijedi zajedničku politiku za sve države članice EU-a. CAP nastoji:
Poduprijeti poljoprivrednike i poboljšati poljoprivrednu produktivnost
Osigurati kontinuitet i stabilnu opskrbu hranom
Zaštititi poljoprivrednike Europske unije i osigurajte im sredstva za život
Pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima
Poticati ekološki održivu poljoprivredu diljem EU-a
Pružiti podršku ruralnom gospodarskom razvoju promicanjem radnih mjesta u poljoprivredi, poljoprivredno-prehrambenoj industriji i povezanim sektorima
U okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU daje potporu poljoprivrednicima koji uzgajaju konoplju. Uzgoj industrijske konoplje prihvatljiv je za izravna plaćanja po površini u okviru ZPP-a. Osim toga, u Francuskoj, Rumunjskoj i Poljskoj provodi se dobrovoljna vezana potpora za konoplju. To znači da postoji veza između primanja isplata dohodovne pomoći i proizvodnje konoplje.
Da bi imali pravo na izravna plaćanja za industrijsku konoplju, poljoprivrednici moraju zadovoljiti posebne standarde. Prvo, može se koristiti samo certificirano sjeme sorti navedenih u zajedničkom katalogu poljoprivrednih vrsta EU-a.Trenutno postoji 75 sorti konoplje koje su odobrene za upotrebu u EU.“
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Zaključno, privatno vlasništvo zaštićeno je kako Ustavom tako i odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te predstavlja zadiranje države, odnosno jedinica lokalne uprave i samouprave u pravo vlasništva dopušteno samo u iznimnim, Zakonom predviđenim situacijama koje se ne mogu proširivati podzakonskim aktima.
S poštovanjem,
U ime Nanoemulsions j.d.o.o., Žasmina Pankova Pokrovac
19.02.2025 | Dick Spijkerman
Poštovani,
Mi, građani/stanovnici Raba, želimo dodati sljedeće na naš odgovor od 16-02 koji je objavio g. Spijkerman.
Svijet industrijske konoplje/kanabisa opisuje mnoge takozvane pozitivne aspekte uzgoja konoplje/kanabisa i proizvoda,
ali ova industrija ne opisuje nikakve negativne aspekte biljke konoplje/kanabisa.
Industrijska konoplja srodna je kanabisu.
Industrijska konoplja je do sada još uvijek dopuštena u mnogim zemljama, u Hrvatskoj do udjela THC-a od maksimalno 2%.
THC je psihoaktivna tvar. Ova tvar je jedna od mnogih tvari koje biljke konoplje emitiraju 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, uvijek.
To su 'Biogene hlapljive organske komponente', skraćeno BHOS.
BHOS tvari iz biljaka konoplje su, između ostalog, i kancerogene, što su već potvrdili znanstvenici/stručnjaci diljem svijeta, a te podatke možete pronaći na internetu.
Znanstvenici/stručnjaci također opisuju mnoge fizičke simptome koje uzrokuje BHOS biljaka konoplje/kanabisa.
Sve više i više znanstvenika/stručnjaka diljem svijeta počinje alarmirati da su biljke konoplje/kanabisa štetne za okoliš, a time i za ljudsko zdravlje.
Hrvatski zakon propisuje:
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI.
Pise na: Glava 1 - clanak 5: (3) Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih.
Zato ostajemo pri stavu da biljkama koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja) nije mjesto u stambenim naseljima/selima/gradovima.
Radi jasnoće, još jednom vas upućujemo na gore navedeno, koje ukratko opisuje odakle dolaze naše motivacije.
Stoga tražimo da zadržite i izmijenite članak 31, kao što smo već opisali 16-02:
Prijedlog članka 31.:
Na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata na zemljištu za sve namjene (građevinsko, poljoprviredno, gospodarsko) zabranjena je sadnja, uzgoj i prerada svih biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao što su industrijska konoplja, duhan i sl.).
S poštovanjem.
Susjedi 3. Padova Banjol
Poštovani,
Mi, građani/stanovnici Raba, želimo dodati sljedeće na naš odgovor od 16-02 koji je objavio g. Spijkerman.
Svijet industrijske konoplje/kanabisa opisuje mnoge takozvane pozitivne aspekte uzgoja konoplje/kanabisa i proizvoda,
ali ova industrija ne opisuje nikakve negativne aspekte biljke konoplje/kanabisa.
Industrijska konoplja srodna je kanabisu.
Industrijska konoplja je do sada još uvijek dopuštena u mnogim zemljama, u Hrvatskoj do udjela THC-a od maksimalno 2%.
THC je psihoaktivna tvar. Ova tvar je jedna od mnogih tvari koje biljke konoplje emitiraju 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, uvijek.
To su 'Biogene hlapljive organske komponente', skraćeno BHOS.
BHOS tvari iz biljaka konoplje su, između ostalog, i kancerogene, što su već potvrdili znanstvenici/stručnjaci diljem svijeta, a te podatke možete pronaći na internetu.
Znanstvenici/stručnjaci također opisuju mnoge fizičke simptome koje uzrokuje BHOS biljaka konoplje/kanabisa.
Sve više i više znanstvenika/stručnjaka diljem svijeta počinje alarmirati da su biljke konoplje/kanabisa štetne za okoliš, a time i za ljudsko zdravlje.
Hrvatski zakon propisuje:
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI.
Pise na: Glava 1 - clanak 5: (3) Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih.
Zato ostajemo pri stavu da biljkama koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja) nije mjesto u stambenim naseljima/selima/gradovima.
Radi jasnoće, još jednom vas upućujemo na gore navedeno, koje ukratko opisuje odakle dolaze naše motivacije.
Stoga tražimo da zadržite i izmijenite članak 31, kao što smo već opisali 16-02:
Prijedlog članka 31.:
Na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata na zemljištu za sve namjene (građevinsko, poljoprviredno, gospodarsko) zabranjena je sadnja, uzgoj i prerada svih biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao što su industrijska konoplja, duhan i sl.).
S poštovanjem.
Susjedi 3. Padova Banjol
22.02.2025 | Dick Spijkerman
Poštovani,
Željeli bismo dodatno pojasniti naš stav svima koji ovo čitaju.
Naš otok Rab jedna je od mnogih turističkih destinacija u Hrvatskoj. Većina ljudi živi od turizma i dajemo sve od sebe da otok bude što ljepši i čistiji.
Uostalom, želimo dobro brinuti o otoku i za generacije koje će živjeti nakon nas.
Naš stav, koji smo već objavili ovdje 16. i 19.02., temelji se na našem iskustvu, ne napadamo nikoga, ali smo već 3 godine jako zabrinuti za sigurnost/zdravlje, između ostalih, i Rabljana. U posljednje 3 godine mi i mnogi drugi ljudi sami smo iskusili koliko su ekstremne emisije iz biljaka konoplje. Ovu emisiju znanstvenici skraćuju na BHOS.
Upravo ta emisija tjera djecu da plaču već 3 sezone jer imaju simptome uzrokovane biljkama konoplje. Ovo nije bajka, nego stvarnost. Simptomi koje djeca, ali i mnogi odrasli osjećaju već 3 sezone, upravo su onakvi kakvim ih znanstvenici/stručnjaci diljem svijeta opisuju kao simptome uzrokovane emisijom BHOS-a iz biljaka konoplje.
Kako smo već pisali, hrvatski zakon pise na: Glava 1 - clanak 5: (3) Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih.
Biljke konoplje to čine, ugrožavaju zdravlje lokalnog stanovništva. Zato opet pišemo: Zasadima konoplje i preradi biljaka nije mjesto u naseljima, selima i gradovima.
Ostajemo pri svom mišljenju da bi članak 31. trebao biti uključen kako smo ga prethodno opisali:
Prijedlog članka 31.:
Na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata na zemljištu za sve namjene (građevinsko, poljoprviredno, gospodarsko) zabranjena je sadnja, uzgoj i prerada svih biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao što su industrijska konoplja, duhan i sl.).
S poštovanjem.
Susjedi 3. Padova Banjol
Poštovani,
Željeli bismo dodatno pojasniti naš stav svima koji ovo čitaju.
Naš otok Rab jedna je od mnogih turističkih destinacija u Hrvatskoj. Većina ljudi živi od turizma i dajemo sve od sebe da otok bude što ljepši i čistiji.
Uostalom, želimo dobro brinuti o otoku i za generacije koje će živjeti nakon nas.
Naš stav, koji smo već objavili ovdje 16. i 19.02., temelji se na našem iskustvu, ne napadamo nikoga, ali smo već 3 godine jako zabrinuti za sigurnost/zdravlje, između ostalih, i Rabljana. U posljednje 3 godine mi i mnogi drugi ljudi sami smo iskusili koliko su ekstremne emisije iz biljaka konoplje. Ovu emisiju znanstvenici skraćuju na BHOS.
Upravo ta emisija tjera djecu da plaču već 3 sezone jer imaju simptome uzrokovane biljkama konoplje. Ovo nije bajka, nego stvarnost. Simptomi koje djeca, ali i mnogi odrasli osjećaju već 3 sezone, upravo su onakvi kakvim ih znanstvenici/stručnjaci diljem svijeta opisuju kao simptome uzrokovane emisijom BHOS-a iz biljaka konoplje.
Kako smo već pisali, hrvatski zakon pise na: Glava 1 - clanak 5: (3) Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih.
Biljke konoplje to čine, ugrožavaju zdravlje lokalnog stanovništva. Zato opet pišemo: Zasadima konoplje i preradi biljaka nije mjesto u naseljima, selima i gradovima.
Ostajemo pri svom mišljenju da bi članak 31. trebao biti uključen kako smo ga prethodno opisali:
Prijedlog članka 31.:
Na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata na zemljištu za sve namjene (građevinsko, poljoprviredno, gospodarsko) zabranjena je sadnja, uzgoj i prerada svih biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao što su industrijska konoplja, duhan i sl.).
S poštovanjem.
Susjedi 3. Padova Banjol
22.02.2025 | Žasmina Pankova Pokrovac
Poštovani,
ističe se da je ovo savjetovanje vezano uz agrotehničke mjere i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba a ne uz „progon i zabranu“ pojedinih biljnih vrsta, posebno ne onih koje su zakonski jasno regulirane. Dodatno skrećem pozornost na evidentni pokušaj „zastrašivanja“ javnosti neistinama i neutemeljenim navodima.
PRIMJERI OBMANJUJUĆIH TVRDNJI/NAVODA IZ KOMENTARA OD 19.02.2025.
1. Tvrdnja: „Industrijska konoplja je DO SADA JOŠ UVIJEK DOPUŠTENA u mnogim zemljama, a u Hrvatskoj do udjela THC-a od maksimalno 2%.“
-Činjenica : udjel THC-a od maksimalno 2% je lažan navod. Istina je da je dopušteni udjel na biljci 0,2% što znači 1000 % manje od navoda u komentaru. Od 25.04.2019. je u Hrvatskoj na snazi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 39/19). Članak 2., stavak 1.,
točka 5. kaže da značenje pojma „industrijska konoplja“ (Cannabis sativa L.) s ukupnim sadržajem THC-a 0,2 % i manjim, čije sorte se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga.
Manipulativno „do sada još uvijek dopuštena“ navodi na zaključak da se sprema zabrana. Istina je obrnuta – tek je recentnim znanstvenim otkrićima ljekovitih svojstava drugih kanabinoida (pored ozoglašenog THC-a) uzgoj i korištenje dozvoljeno.
Pozivam da još jednom pogledate link (kojeg sam priložila u svom komentaru od 18.2.25.) izvješća „Market Trends and Regulations for Industrial Hemp in the European Union“ od 23.08.2022. koje dokumentira ogromnu korist industrijske konoplje za ekosustav.
2. Tvrdnja: „Industrijska konoplja srodna je kanabisu.“
-Činjenica : Industrijska konoplja JEST kanabis kao što joj i latinsko ime kaže – Cannabis sativa L.subsp. sativa. Ovim se manipulativno navodi na zaključak da se radi o drogi. Pojam Cannabis sativa L. bez dodatka podvrste (subsp.) se koristi kao sinonim za marihuanu. Marihuana, koja obično sadrži nedozvoljene količine THC-a, je podvrsta kanabisa (Cannabis sativa L. subsp. indica) i njeno sjeme ne spada u dozvoljenu sortnu listu EU.
3. Tvrdnja : „BHOS tvari iz biljaka konoplje su, između ostalog, i KANCEROGENE, što su već potvrdili znanstvenici/stručnjaci diljem svijeta, a te podatke možete pronaći na internetu“.
- Ovaj navod je izuzetno „uznemiravajući“. Za jednu takvu tvrdnju neophodno je navesti barem jedan dokaz „znanstvenika/stručnjaka diljem svijeta“ obzirom da govorimo o biljkama čiji je uzgoj zakonski reguliran od strane mjerodavnih nadležnih tijela i dopušten širom EU kao i u Republici Hrvatskoj.
Biogenic volatile organic compounds, skraćeno BVOCs (a ne BHOS) biljaka je složeno i važno ekološko područje čije bolje razumijevanje uvelike može pomoći u maksimiziranju pozitivnih sinergijskih učinaka različitih biljnih vrsta kako za čovjeka tako i za okoliš i atmosferu.
4. Tvrdnja: „Sve više i više znanstvenika/stručnjaka diljem svijeta počinje alarmirati da su biljke konoplje/kanabisa štetne za okoliš, a time i za ljudsko zdravlje.“
- Ovakve nasumične tvrdnje bez ijednog linka na relevantni znanstveni rad može se jedino okvalificirati kao širenje lažnih vijesti sa svrhom izazivanja straha kod građana Raba te pozivamo sve zainteresirane građane da nam se obrate sa pitanjima ( info@nanoemulsions.hr ) vezanim uz ovu tematiku i rado ćemo im pomoći točnim i provjerenim informacijama navodeći relevantne izvore gdje ih mogu provjeriti, jer svatko može tvrditi da je zemlja ravna ploča pa i naći informacije na internetu koje govore tome u prilog.
S poštovanjem,
U ime Nanoemulsions j.d.o.o., Žasmina Pankova Pokrovac
Poštovani,
ističe se da je ovo savjetovanje vezano uz agrotehničke mjere i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba a ne uz „progon i zabranu“ pojedinih biljnih vrsta, posebno ne onih koje su zakonski jasno regulirane. Dodatno skrećem pozornost na evidentni pokušaj „zastrašivanja“ javnosti neistinama i neutemeljenim navodima.
PRIMJERI OBMANJUJUĆIH TVRDNJI/NAVODA IZ KOMENTARA OD 19.02.2025.
1. Tvrdnja: „Industrijska konoplja je DO SADA JOŠ UVIJEK DOPUŠTENA u mnogim zemljama, a u Hrvatskoj do udjela THC-a od maksimalno 2%.“
-Činjenica : udjel THC-a od maksimalno 2% je lažan navod. Istina je da je dopušteni udjel na biljci 0,2% što znači 1000 % manje od navoda u komentaru. Od 25.04.2019. je u Hrvatskoj na snazi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 39/19). Članak 2., stavak 1.,
točka 5. kaže da značenje pojma „industrijska konoplja“ (Cannabis sativa L.) s ukupnim sadržajem THC-a 0,2 % i manjim, čije sorte se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga.
Manipulativno „do sada još uvijek dopuštena“ navodi na zaključak da se sprema zabrana. Istina je obrnuta – tek je recentnim znanstvenim otkrićima ljekovitih svojstava drugih kanabinoida (pored ozoglašenog THC-a) uzgoj i korištenje dozvoljeno.
Pozivam da još jednom pogledate link (kojeg sam priložila u svom komentaru od 18.2.25.) izvješća „Market Trends and Regulations for Industrial Hemp in the European Union“ od 23.08.2022. koje dokumentira ogromnu korist industrijske konoplje za ekosustav.
2. Tvrdnja: „Industrijska konoplja srodna je kanabisu.“
-Činjenica : Industrijska konoplja JEST kanabis kao što joj i latinsko ime kaže – Cannabis sativa L.subsp. sativa. Ovim se manipulativno navodi na zaključak da se radi o drogi. Pojam Cannabis sativa L. bez dodatka podvrste (subsp.) se koristi kao sinonim za marihuanu. Marihuana, koja obično sadrži nedozvoljene količine THC-a, je podvrsta kanabisa (Cannabis sativa L. subsp. indica) i njeno sjeme ne spada u dozvoljenu sortnu listu EU.
3. Tvrdnja : „BHOS tvari iz biljaka konoplje su, između ostalog, i KANCEROGENE, što su već potvrdili znanstvenici/stručnjaci diljem svijeta, a te podatke možete pronaći na internetu“.
- Ovaj navod je izuzetno „uznemiravajući“. Za jednu takvu tvrdnju neophodno je navesti barem jedan dokaz „znanstvenika/stručnjaka diljem svijeta“ obzirom da govorimo o biljkama čiji je uzgoj zakonski reguliran od strane mjerodavnih nadležnih tijela i dopušten širom EU kao i u Republici Hrvatskoj.
Biogenic volatile organic compounds, skraćeno BVOCs (a ne BHOS) biljaka je složeno i važno ekološko područje čije bolje razumijevanje uvelike može pomoći u maksimiziranju pozitivnih sinergijskih učinaka različitih biljnih vrsta kako za čovjeka tako i za okoliš i atmosferu.
4. Tvrdnja: „Sve više i više znanstvenika/stručnjaka diljem svijeta počinje alarmirati da su biljke konoplje/kanabisa štetne za okoliš, a time i za ljudsko zdravlje.“
- Ovakve nasumične tvrdnje bez ijednog linka na relevantni znanstveni rad može se jedino okvalificirati kao širenje lažnih vijesti sa svrhom izazivanja straha kod građana Raba te pozivamo sve zainteresirane građane da nam se obrate sa pitanjima ( info@nanoemulsions.hr ) vezanim uz ovu tematiku i rado ćemo im pomoći točnim i provjerenim informacijama navodeći relevantne izvore gdje ih mogu provjeriti, jer svatko može tvrditi da je zemlja ravna ploča pa i naći informacije na internetu koje govore tome u prilog.
S poštovanjem,
U ime Nanoemulsions j.d.o.o., Žasmina Pankova Pokrovac
23.02.2025 | Milan Pištalo
Poštovani,
Kao uzgajivač industrijke konoplje na otoku Rabu objavljujem ovaj komentar s ciljem informiranja javnosti o STVARNIM ČINJENICAMA koje su NEDVOJBENO utvrđene. Razlog za ovaj komentar su neistiniti i pogrešni navodi iz komentara od 19.02.2025. koji dezinformiraju i uznemiruju prvenstveno stanovnike otoka Raba, a koje autor kako sam kaže „objavljuje u ime i za stanovnike grada Raba“.
Autor navedenog komentara opisuje idustrijsku konoplju kao biljku koja emitira THC psihoaktivnu tvar i to kako navodi, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, uvijek. Navodi kako su To su „Biogene hlapljive organske komponente“, skraćeno BHOS. To je POTPUNO NEISTINITA I POGREŠNA informacija.
PRVO, psihoaktivna tvar THC ne postoji u biljci konoplje u njenom prirodnom stanju pa se stoga i ne može emitirati u atmosferu. Postoji samo THCA (kiselina) koja nema nikakva psihoaktivna niti narkotička svojstva vec upravo suprotno. Tek termickom obradom biljke na temperaturi cca 120 stupnjeva THCA prelazi u THC.
DRUGO, zakonom nije dopušten udio THC od 2% kao sto se navodi u komentaru nego 0.2% sto je deset puta odnosno 1000% manje.
TREĆE, hlapljive organske komponente koje biljke emitiraju u atmosferu kod industrijske konoplje su TERPENI a ne KANABINOIDI u koje spada i THC kojeg kao što je objašnjeno ionako nema u prirodnom stanju u biljci.
TERPENI imaju vrlo korisna svojstva kako za ljude tako i okoliš. Tek kad bi se nasadi zapalili doslo bi do emisije THC u atmosferu ali u iznosu od najviše 0.2% (što je potpuno zanemariva kolicina) jer se sade iskljucivo certificirane dopustene sorte od strane Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva RH.
ČETVRTO, navodnu KANCEROGENOST konoplje ne bih komentirao jer mi je taj navod kao osobi koja je jako dobro upucena u ovo podrućje POTPUNO NESHVATLJIV.
Obzirom na komentar istog autora od 22.02.2025. ponavljam da se sade isključivo sorte dopuštene od strane Ministarstva zdravstva RH.
Vjerodostojni komentari trebali bi navesti vjerodostojne izvore odnosno još bolje priložiti odgovarajuću dokumentaciju, a u ovom slučaju liječničku dokumentaciju djece i ljudi liječenih na otoku Rabu uslijed navodnih emisija industrijske konoplje, u razdoblju od kako autor navodi zadnje tri godine.
Ako je autor komentara zabrinut za zdravlje djece i mještana, upućujem na činjenicu da postoje brojne biljne vrste i njihov pelud na području otoka Raba čije su emisije visoko alergogene, a između ostalih: cvijet masline, čempres, hrast, ambrozija, pelin, kopriva, trputac, tamaris….. Za razliku od toga, industrijska konoplja koju uzgajam potjeće iz tzv. feminiziranih sorti sjemena koje NE IZLUČUJU POLEN za što posjedujemo i sve certifikate i potrebnu dokumentaciju.
Sve osobe i subjekti koji se bave uzgojem industrijske konoplje na otoku Rabu članovi su i organizacija WWF (World Wide Fund for nature, koja se bavi očuvanjem prirode i smanjenjem ekološkog otiska čovječanstva) i The Nature Conservancy (očuvanje prirodnih resursa diljem svijeta)
Nadam se da će ove informacije doprinijeti informiranju stanovnika Raba o ovoj temi.
S poštovanjem
Mr.Sc. Milan Pistalo
Poštovani,
Kao uzgajivač industrijke konoplje na otoku Rabu objavljujem ovaj komentar s ciljem informiranja javnosti o STVARNIM ČINJENICAMA koje su NEDVOJBENO utvrđene. Razlog za ovaj komentar su neistiniti i pogrešni navodi iz komentara od 19.02.2025. koji dezinformiraju i uznemiruju prvenstveno stanovnike otoka Raba, a koje autor kako sam kaže „objavljuje u ime i za stanovnike grada Raba“.
Autor navedenog komentara opisuje idustrijsku konoplju kao biljku koja emitira THC psihoaktivnu tvar i to kako navodi, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, uvijek. Navodi kako su To su „Biogene hlapljive organske komponente“, skraćeno BHOS. To je POTPUNO NEISTINITA I POGREŠNA informacija.
PRVO, psihoaktivna tvar THC ne postoji u biljci konoplje u njenom prirodnom stanju pa se stoga i ne može emitirati u atmosferu. Postoji samo THCA (kiselina) koja nema nikakva psihoaktivna niti narkotička svojstva vec upravo suprotno. Tek termickom obradom biljke na temperaturi cca 120 stupnjeva THCA prelazi u THC.
DRUGO, zakonom nije dopušten udio THC od 2% kao sto se navodi u komentaru nego 0.2% sto je deset puta odnosno 1000% manje.
TREĆE, hlapljive organske komponente koje biljke emitiraju u atmosferu kod industrijske konoplje su TERPENI a ne KANABINOIDI u koje spada i THC kojeg kao što je objašnjeno ionako nema u prirodnom stanju u biljci.
TERPENI imaju vrlo korisna svojstva kako za ljude tako i okoliš. Tek kad bi se nasadi zapalili doslo bi do emisije THC u atmosferu ali u iznosu od najviše 0.2% (što je potpuno zanemariva kolicina) jer se sade iskljucivo certificirane dopustene sorte od strane Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva RH.
ČETVRTO, navodnu KANCEROGENOST konoplje ne bih komentirao jer mi je taj navod kao osobi koja je jako dobro upucena u ovo podrućje POTPUNO NESHVATLJIV.
Obzirom na komentar istog autora od 22.02.2025. ponavljam da se sade isključivo sorte dopuštene od strane Ministarstva zdravstva RH.
Vjerodostojni komentari trebali bi navesti vjerodostojne izvore odnosno još bolje priložiti odgovarajuću dokumentaciju, a u ovom slučaju liječničku dokumentaciju djece i ljudi liječenih na otoku Rabu uslijed navodnih emisija industrijske konoplje, u razdoblju od kako autor navodi zadnje tri godine.
Ako je autor komentara zabrinut za zdravlje djece i mještana, upućujem na činjenicu da postoje brojne biljne vrste i njihov pelud na području otoka Raba čije su emisije visoko alergogene, a između ostalih: cvijet masline, čempres, hrast, ambrozija, pelin, kopriva, trputac, tamaris….. Za razliku od toga, industrijska konoplja koju uzgajam potjeće iz tzv. feminiziranih sorti sjemena koje NE IZLUČUJU POLEN za što posjedujemo i sve certifikate i potrebnu dokumentaciju.
Sve osobe i subjekti koji se bave uzgojem industrijske konoplje na otoku Rabu članovi su i organizacija WWF (World Wide Fund for nature, koja se bavi očuvanjem prirode i smanjenjem ekološkog otiska čovječanstva) i The Nature Conservancy (očuvanje prirodnih resursa diljem svijeta)
Nadam se da će ove informacije doprinijeti informiranju stanovnika Raba o ovoj temi.
S poštovanjem
Mr.Sc. Milan Pistalo
23.02.2025 | Dick Spijkerman
Poštovani,
Mogli bismo ovdje podijeliti sve linkove s interneta, ali mi govorimo iz iskustva i iskustvo nas je naučilo da znamo da plantaža kao što je konoplja i slično ne spada u naseljeno mjesto.
Emisije, izloženost i od tvari biljaka konoplje su preekstremne i daju previše simptoma.
Ostajemo pri stavu da se plantaže i prerada konoplje, duhana i sličnih biljaka nikako ne trebaju nalaziti na udaljenosti manjoj od 300m d kuća.
S poštovanjem.
Susjedi 3. Padova Banjol
Poštovani,
Mogli bismo ovdje podijeliti sve linkove s interneta, ali mi govorimo iz iskustva i iskustvo nas je naučilo da znamo da plantaža kao što je konoplja i slično ne spada u naseljeno mjesto.
Emisije, izloženost i od tvari biljaka konoplje su preekstremne i daju previše simptoma.
Ostajemo pri stavu da se plantaže i prerada konoplje, duhana i sličnih biljaka nikako ne trebaju nalaziti na udaljenosti manjoj od 300m d kuća.
S poštovanjem.
Susjedi 3. Padova Banjol
23.02.2025 | Milan Pištalo
Poštovani,
prijedlog Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba donosi se temeljem zakona, pravilnika i statuta navedenih u samj Odluci a ne temeljem subjektivnih iskustava na koje se poziva autor objave od 23.02.2025. Ne želim biti sarkastičan ali to je kao da iskusan vozač može voziti brzinom od 200 km/h tamo gdje je zakonom dopušteno ograničenje 50 km/h.
Obzirom da autor navodi citirano: „..znamo da plantaža kao što je konoplja i slično ne spada u naseljeno mjesto. “, upućuje se na čitanje zakonskih odredbi o uzgoju indijske konoplje kojima se dopuštene sorte indijske konoplje mogu saditi čak i u GUSTO NASELJENIM GRADOVIMA POPUT ZAGREBA BEZ IKAKVOG OGRANIČENJA OBZIROM NA UDALJENOST OD KUĆA ODNOSNO STAMBENIH ZGRADA.
S poštovanjem,
Mr.sc. Milan Pištalo
Poštovani,
prijedlog Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Raba donosi se temeljem zakona, pravilnika i statuta navedenih u samj Odluci a ne temeljem subjektivnih iskustava na koje se poziva autor objave od 23.02.2025. Ne želim biti sarkastičan ali to je kao da iskusan vozač može voziti brzinom od 200 km/h tamo gdje je zakonom dopušteno ograničenje 50 km/h.
Obzirom da autor navodi citirano: „..znamo da plantaža kao što je konoplja i slično ne spada u naseljeno mjesto. “, upućuje se na čitanje zakonskih odredbi o uzgoju indijske konoplje kojima se dopuštene sorte indijske konoplje mogu saditi čak i u GUSTO NASELJENIM GRADOVIMA POPUT ZAGREBA BEZ IKAKVOG OGRANIČENJA OBZIROM NA UDALJENOST OD KUĆA ODNOSNO STAMBENIH ZGRADA.
S poštovanjem,
Mr.sc. Milan Pištalo
Trajanje
24.01.2025 -
23.02.2025
